Aladža džamija – Fočanska ljepotica zablistala nakon 27 godina

Aladža džamija – Fočanska ljepotica zablistala nakon 27 godina

U prirodnom okruženju grada na obalama Drine, moćima ljudske ruke i plemenite duše Hasana Nazira, prije 470 godina nastala je džamija Aladža.

Autor: Samila Ivković/ Fotografije: Emira Azganović

Ovaj dragulj graditeljske baštine u Foči, važi za nekadašnje remek-djelo islamske arhitekture, a projektovao ju je bliski saradnik glavnog osmanlijskog arhitekte Mimara Sinana. 

GODINAMA ČUVANI FRAGMENTI

Zbog svoje arhitekture, konstrukcije, ugravirane i oslikane geometrijske i cvjetne dekoracije, bila je poznata i kao Šarena džamija. Oslikana ornamentika je u tipičnom otomanskom klasičnom arhitektonskom stilu, a budući da je bila prva džamija te vrste u zemlji, njen dizajn su emulirale mnoge druge koje su kasnije izgrađene. Vrijednost ove džamije ogleda se i u tome da je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine.

Ljepotom džamije Aladža oduševljeni su mnogi njeni posjetitelji, međi kojima je i čuveni osmanski putopisac Evlija Čelebija, koji je Foču posjetio 1664. godine, nešto više od jednog vijeka nakon što je džamija podignuta. Tom prilikom je, očaran ljepotom ove građevine, kod ulaza u džamiju, na jednoj ploči zapisao: Putovao sam i u mnoge gradove dohodio, ali ovakvo mjesto još nisam vidio.

Ova veličanstvena vjerska građevina stoljećima je svojom ljepotom plijenila, izazivajući divljenje svakog dobronamjernog čovjeka. Sve do 2. augusta 1992. godine. Kada je uništena tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, a njeni ostaci su uklonjeni s lokaliteta na kojem je stoljećima stajala. Fragmenti su godinama čuvani, a dobri ljudi su bili uporni u traženju načina da se Aladža obnovi. Prvi kamen u zid Aladže ugrađen je u decembru 2014. 

AUTENTIČNA OBNOVA

Obnova je izvođena tako da bude što autentičnija, i to po crtežima koji datiraju iz vremena kada je izgrađena džamija. Uz džamiju ponovo ponosno stoji munara visoka 36 metara, a na vrhu je alem s tri jabuke. Unutar kompleksa izgrađen je i muzejski objekt, imamski stan, šadrvan i turbe, a u sklopu vanjskog uređenja izvršena je i restauracija i sanacija postojećih mezara koji se nalaze unutar kompleksa. 

Za unutrašnju dekoraciju džamije koristile su se i zlatne sveske, odnosno zlatni listovi, na isti način kako je izvorno bila oslikana Aladža. Na oslikavanju obnovljene Aladže radio je i tim iz Istanbula. Dio ukrasa oko prozora džamije ostavljen je u izvornom stanju i jedan je od podsjetnika na historiju ove bogomolje, značajne ne samo za vjernike u fočanskom kraju, nego i cijele BiH.

Na radost brojnih vjernika i drugih dobronamjernih ljudi, Aladža džamija se digla iz pepela i ponovo zasjala u maju ove godine, na njenu 470. godišnjicu izgradnje. Obnova Aladže je izraz vjere da dobro pobjeđuje zlo!