Aronija je izuzetno ljekovita i korisna biljka koji mnogi smatraju plodom budućnosti jer ima mnoga ljekovita svojstva. Prije svega, svježi plodovi imaju najveći kapacitet antioksidanata od ostalih bobičastih plodova.
Aroniju ćete prepoznati po prelijepim bijelim cvjetovima koji se nalaze na kiticama. Listovi su ovalni, nazubljenog ruba koji su tamnozelene boje u doba vegetacije, a u jesen dobijaju žarko crvenu boju. Plodovi sazrijevaju u augustu i pored intenzivne crvene boje imaju slatkastu do kiselkastu i trpku aromu koja podsjeća na borovnice.
Ljekovito djelovanje aronije
Aronija je bogata antioksidansima, flavonoidima, mineralima u tragovima, folnom kiselinom i vitaminima B, C i E.
Zbog visokog udjela antioksidanata i vitamina C i E, aronija djeluje antivirusno, antibakterijski i antiupalno.
Aronija je bogata antioksidantom antocijanom koji jača imunitet, smanjuje rizik od raka i usporava starenje.
Aronija blagotvorno djeluje na rad želuca. Stimulira rad štitnjače, pa se posebno preporučuje osobama s hipotireozom.
Aronija sprečava nastanak kardiovaskularnih bolesti. Ovo voće snižava visoki tlak i kolesterol te potiče proizvodnju dobrog kolesterola.
Aronija stimulira rad jetre, pomaže kod žučnih kamenaca i upala žučnog mjehura.
Blagotvorno djeluje i na naš probavni sistem – smiruje grčeve i bolove u crijevima, smanjuje upalu sluznice crijeva i zaustavlja proljev.
Aronija je korisna i kod upale mokraćnih kanala.
Ovo voće možemo pronaći u mnogim proizvodima za mršavljenje, jer pomaže u održavanju idealne tjelesne težine.
Istraživanja ruskih znanstvenika su pokazala da aronija pospješuje izlučivanje teških metala kao i nekih radioaktivnih tvari iz organizma.
Kako zasaditi aroniju?
Iskopajte rupu 30-40 cm dubine a prečnika 30-50cm. (poželjno je iskopati šire jame kako bi se nakon sadnje korijen lakše razvijao.)
Ukoliko je zemljište tvrdo, zbijeno ili glinasto, poželjno ga je popraviti miješanjem treseta, humusa ili stajskog gnojiva, što će ga učiniti rastresitijim i kvalitetnijim. Ista je situacija i ako se radi o pjeskovitom zemljištu. Nezaboravite da što bolje uslove pripremimo biljki ona će se odužiti bržim razvojem i većim prinosom plodova.
Nakon što iskopamo jamu na dnu rupe zajedno sa stajskim gnojivom poželjno je staviti i malo ovčije vune jer korijen Aronije tako može crpiti azot prirodnim putem obzirom da je ovčija vuna bogata azotom. Oko 30 gr. vune je dovoljno za cijeli životni vijek jedne sadnice.
Na dno jame staviti pregorjelog /razgrađenog stajskog gnojiva ili nekog drugog organskog gnojiva preko kojeg stavimo i sloj zemlje kako nebi nakon sadnje korijen aronije došao u direktnu vezu sa gnojivom. Zemlju koja je ostala na površini tla pored jame treba što više usitniti kako bi se prozračila i obogatila kisikom. Također, poželjno je miješati sa zemljom pored jame sa kojom ćemo zatrpati sadnice stajsko gnojivo u omjeru 1/4 do 1/3.
Aronija je otporna na hladnoću, zbog toga bez problema uspijeva u našim krajevima.
Plodovi ostaju na biljci – ne opadaju i ne kvare se. Zato se branje plodova može produžiti i na dva mjeseca.
Aronija je otporna na štetočine i ne zahtjeva upotrebu pesticida. Zbog toga se smatra 100% ekološkom biljkom. Uspijeva na svim vrstama tla, jedino ne podnosi sušu.
Sadnicu aronije možete kupiti u većini poljoprivrednih apoteka i rasadnika.
Plodove aronije najbolje je konzumirati u sirovom obliku, jer kuhanjem se gubi dio njezinih ljekovitih svojstava ali ih
možete osušiti da bi ih mogli koristiti i u zimi.
Od njih možete da napravite mnoge zanimljive salate, kolače, džemove i kompote, a u nastavku članka pročitajte nekoliko zanimljivih recepata.
Džem od aronije
Sastojci:
750 dl vode
3000 ml bobica aronije
125 ml soka od svježeg limuna
1750 ml šećera
0,5 dl pektina
Priprema:
Operite i osušite bobice aronije. Stavite u posudu i dodajte 750 ml vode, a zatim kuhajte dok voda ne prokuha, a nakon toga pokrijte i kuhajte na laganoj vatri još 15 minuta. Kada su skuhane izgnječite ih viljuškom i ocijedite sok, a ostatak ostavite da se osuši, pa kasnije možete da ga koristite za čaj. Sok stavite u posudu, dodajte sok od limuna i pektin i smjesu kuhajte uz stalno miješanje dok voda ne prokuha, a zatim dodajte šećer i kuhajte dok voda ne prokuha. Vodite računa da smjesu stalno miješate. Kada je voda prokuhala kuhajte još dvije minute. Sklonite sa vatre i ulijte u vruće tegle i poklopite ih.
Sastojci:
Priprema:
U mikser dodajte ocat, sok od jabuke, bobice aronije, med, sol i češnjak i dobro izmiksajte. Na kraju dodajte i maslinovo ulje te lagano promiješajte.
Tako pripremljen dresing prelijte preko listova špinata, mrkve, avokada, krastavca i 2 čajne žličice bobica aronije.
Sirup od aronije
Sastojci:
1 kg aronije
600 grama šećera
Priprema:
Bobice aronije operite, ocijedite i zgnječite. Dodajte 200 grama šećera, promiješajte i ostavite da stoji na hladnom mjestu 24 sata. Sutradan ocijedite sok od voća, dodajte ostatak šećera i zagrijavajte mješajući. Kuhajte pet minuta i nakon toga sok odmah uspite u boce i zatvorite.
Čaj od aronije
Sastojci:
500 ml vode
250 ml bobica aronije
2 vrećice čaja od naranče ili nekog čaja po vašem izboru.
Priprema:
Stavite vodu da prokuha, ali prije nego počne da ključa, smanjite vatru i dodajte vrećice čaja i bobice aronije. Kuhajte četiri minute. Izvadite vrećice i u blenderu izmiksajte smjesu kako bi se bobice usitnile. Procijedite čaj i služite ga po želji, toplog ili hladnog.
Muffini s borovnicom i aronijom
Sastojci:
125 ml maslaca
300 ml šećera
½ čajne kašike soli
2 jaja
500 ml brašna
2 čajne kašike sode bikarbone
125 ml kiselog vrhnja
250 ml borovnice
250 ml bobica aronije
Priprema:
Zamijesite maslac, šećer i so tako da dobijete meku strukturu. Umutite jaja. Posebno pomiješajte 440 ml brašna sa sodom bikarbonom i dodajte kiselo vrhnje i lagano zamijesite sa smjesom maslaca, šećera i soli, te dodajte jaja. Izgnječite 60 ml borovnica i 60 ml bobica aronije i umijesite u smjesu, a ostatak pomiješajte sa ostatkom brašna, pa sve to zajedno umijesite u već pomiješanu smjesu. Pecite na 190 stepeni oko 30 minuta. Po želji pospite šećerom u prahu.
