Josip Vancaš – mađarski arhitekta koji je živio Sarajevo

    Josip Vancaš – mađarski arhitekta koji je živio Sarajevo

    Arhitekta Josip Vancaš, rođen je 1859. godine, a svojim izuzetnim građevinama na Sarajevo je ostavio neizbrisiv trag i glavnom gradu Bosne i Hercegovine ulio je život. Život kakav i danas ponosno žive Sarajlije.

    Piše: Abela Purivatra

    Josip Vancaš 38 godina proveo je u Sarajevu gdje je projektovao 102 stambene kuće, 70 crkvi, 12 škola, 10 banaka, 10 palača, 10 vladinih i općinskih zgrada, šest hotela i kafana. Rođen je u Mađarskoj, a činjenica da njegov lik prisvajaju sve zemlje regiona, mnogo govori o njegovoj veličini i značaju.

    Poruku mira iz sarajevske katedrale poslao je Papa Franjo

    “Pripovijedali su nam o životu i iskustvima i mnogo stvari dobrih, ali i loših. Svjedočanstva govore sama za sebe. To je jednostavno memorija vašega naroda. I narod koji zaboravlja svoje sjećanje nema budućnosti. Ovo je sjećanje vaših otaca i vaših majki, vaših predaka u vjeri. Govorili su nam samo troje, ali iza njih stoji toliko onih koji su propatili isto. Nemate pravo zaboraviti vašu historiju, ne za osvetiti se nego za biti mirotvorac, činiti mir.” Izjavio je ovo Papa Franjo 2015. godine tokom posjete Bosni i Heregovini, u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu koju je, u 19. stoljeću, projektovao Josip Vancaš.

    Sagrađena je 1889. godine u neogotičkom stilu. Inspiraciju za sarajevsku katedralu Vancaš je pronašao u katedralama Notre Dame u Dijonu i Teyn u Pragu. Ipak, zahvaljujući njegovom talentu Katedrala Srca Isusova bila je drugačija od svih do tada izgrađenih. U Katedrali Srca Isusova nalazi se grobnica Josipa Štadlera, vrhbosanskog nadbiskupa sa početka 20. stoljeća, koji je i inicirao gradnju ove bogomolje.

     

    Sarajevska pošta – kao feniks iz pepela

    1992. godine osnovana je Ruska svemirska agencija. Linda Martin je, predstavljajući Irsku, pobijedila na takmičenju za najbolju pjesmu Eurovizije, a u Francuskoj je otvoren Diznilend. Iste godine, 2. maja, u Sarajevu je izgorjela zgrada Glavne pošte. Ali je obnovljena i 2001. godine, ista, a ljepša, ponovo je otvorena. Baš kao feniks koji nikne iz pepela.

    Ptica feniks, koja se prvi put pojavljuje u egipatskim mitovima, nosila je tajnu besmrtnosti. Rođena iz vode, smatralo se da je utjelovljenje sunca i da nakon kraja životnog kruga feniks izgori, a iz pepela nastane mladi feniks.

     

    Zgrada pošte je izgrađena 1913. godine u periodu Austro-ugarske vladavine kao vojna pošta. Kada je 1914., na prestonaslijednika Franca Ferdinanda u Sarajevu izvršen atentat, u vrijeme kada je trebao otvoriti novosagrađenu poštu, iz nje je u svijet telegrafski poslana vijest o atentatu.

    Vancaševa ostavština

    Osim pošte i katedrale, u najimpresivnija djela Josipa Vancaša ubraja se i zgrada u kojoj je danas smješteno Predsjedništvo BiH, a tadašnja zgrada Zemaljske vlade. Zgradu Grand hotela, a današnji Zavod za platni promet, odnosno građevinu pred kojom je smještena Vječna vatra izgradio je zajedno s Karlom Paržikom 1893. godine. Zgradu Muzičke akademije u Sarajevu, nekadašnji zavod sv. Augustina, projektovao je 1989. godine. Vancaš je projektovao i Katoličko groblje na Koševu, Vrhbosansko bogoslovno sjemenište, te Crkvu Sv. Ante Padovanskog na Bistriku.

    Za vrijeme svog mandata kao zastupnik u bosansko-hercegovačkom saboru podnio je 1911. rezoluciju o zaštiti spomenika kulture u Bosni i Hercegovini.

    Umro je u Zagrebu 15. decembra 1932. godine.