Kajtazova kuća u Mostaru

    Kajtazova kuća u Mostaru

    Nezaobilazno mjesto koje obavezno posjećuju svi koji se nađu u Mostaru su nadaleko čuvene turske kuće. U gradu na Neretvi postoje tri – Muslibegovića kuća koja je, prema ocjeni stručnjaka, uz Konak kneginje Ljubice u Beogradu najljepša balkanska stambena građevina, potom Kajtaz kuća te Bišćevića kuća (Bišćevića ćošak).

    Kajtaz kuća

    Kajtazova kuća pripada gradskoj stambenoj arhitekturi turskog doba i najljepši je stambeni kompleks s kućom za muškarce i kućom za žene. Visoki zidovi štite od jakog sunca i sprječavaju poglede izvana. Izgrađena je od kamena i drveta, odaje su prostrte vrijednim sagovima, a sačuvane su i mnogobrojne knjige na arapskom jeziku.

    Kuća je locirana u najstarijem stambenom dijelu starog Mostara, u vlasništvu porodice Kajtaz, čuvenih kadija – šerijatskih sudija.

    Kuća se sastoji od prednjeg dijela s niskim zidom koji se zove selamluk – muški poslovni i prijemni prostor. Drugi dio s visokim zidom naziva se haremluk ili stambeni intimni dio.

    Iza kuće postojala su vrata kroz koja se ulazilo u drugo dvorište sa stajama za jahaće konje, lovačke pse i zaprežne konje. U selamluku su se nalazile sobe za goste i sobe za sluge. Velika soba na katu je divanluk – ured. Graditelj ovog zdanja je bio ranije turski vojskovođa, a u vrijeme gradnje bio je mostarki kadija. Bilo je to polovinom 16. stoljeća, ali preciznih podataka nema jer Osmanlije nisu vodili zemljišne knjige za Mostar.

    Selamluk i harelmuk su spajala manja vrata na spratu, iza kojih su se žene krile od nepoznatih muškaraca.

    Haremluk se sastoji od četiri sobe za stanovanje; dvije u prizemlju i dvije na spratu. U to doba spavalo se na madracima koji bi se po danu spremali u plakare, pa se tako spavaća soba pretvarala u dnevnu.

    U dvorištu stoji kamena posuda koja je nekada služila za ispiranje rublja i za pravljenje sapuna.

    Na gornjem spratu haremluka nalazi se velika soba, gdje su na policama smještene knjige na arapskom jeziku. Nekada je to bila najveća biblioteka u privatnom posjedu u bivšoj  Jugoslaviji. U kolekciji se nalazio i Kur’an na kojem je stajala 999. godina po Hidžri, što znači da je Kur’an star oko320 godina.