Mraz koji se javi rano u proljeće može nanijeti ozbiljnu štetu vašem voćnjaku, no ukoliko primijenite neke od ovih oblika zaštite mogli biste ih zaštititi.
Agronomi opisuju kako niske temperature i mrazevi imaju negativan utjecaj na osnovne fiziološke procese u biljkama tako što ih prvo usporavaju, a zatim i sasvim prekidaju. Kada temperatura padne ispod nule, dolazi do formiranja leda u biljkama. Kako kristali leda rastu, oni izvlače vodu iz stanica biljke i gubitak vode uzrokuje uginuće biljaka. Kristali leda kako se uvećavaju također rade i veliki pritisak na zidove stanica, što dovodi do pucanja i oštećenja tkiva.
Prema savjetima stručnjaka iz oblasti agronomije, mnoge posljedice izazvane niskim temperaturama mogu se izbjeći preventivnim mjerama kao što su pravilan izbor položaja terena, odabir sorti koje su otporne na niske temperature, izbor podloge i dr. Zatim potrebna je i primjena agrotehničkih mjera koje omogućavaju da se voćke održe u stanju što veće otpornosti na mrazeve.
Agrotehničke mjere
Agrotehničkim mjerama neophodno je spriječiti bujan rast ljetorasta, kasno završavanje vegetacije ili jača oštećenja organa uzrokovana štetnicima. Značajne rezultate u praksi dala je mjera krečenja stabala i snažnijih grana, na jesen. Krečenje voćaka ima prednost jer u proljeće usporava kretanje vegetacije čime se smanjuje i mogućnost stradanja mladih stabala od kasnih proljetnih mrazeva.
Mraz voli neobrađeno zemljište
Opasnost od pojave mraza znatno je manja blizu većih vodenih površina, iznad neobrađenog zemljišta, ali i na južnim obroncima. O ovim okolnostima potrebno je voditi računa prilikom planiranja sadnje voćaka i vinove loze. Neophodno je da se svaki voćar upozna s tehnologijom procesa zaštite od mraza, ali i da pravovremeno ulaže u tehnologiju jer u protivnom mraz će, vrlo vjerojatno, prepoloviti ili u potpunosti uništiti očekivani urod, a što predstavlja veću štetu od troškova ulaganja u tehnologiju zaštite od mraza.
Zaštita povrća
Mraz je specifična pojava koja istovremeno pomaže da sjeme klija, a s druge strane je prijetnja nekim biljkama koje treba zaštititi od mraza i u pravilu su to vrste iz toplijih krajeva, odnosno mediteranske vrste, ali i mlade biljke koje su posađene unazad mjesec dana, poput matovilca, rikule, blitve…
Da biste ih spasili, prekrijte ih agrotekstilnom folijom. S obzirom na to da je perforirana, ona preko dana propušta dio topline, sunca i zraka, a preko noći na njoj se stvara sloj leda koji štiti biljke. Druga opcija je zaštita klasičnim folijama za plastenike, ali one se moraju micati svaka 2-3 dana jer nisu propusne. Uz to, kondenziraju vodu koja kapa na bilje pa može nastati led. Matovilac se može i malčirati te postoje određene kulture koje lako podnose mraz. To su mahom kupusnjače, zimska salata, radič, kelj…
Zaštita voćaka
Važno je i razlikovati gradaciju mrazova, od umjereno i srednje jakog pa do intenzivnog koji je posebno opasan za mlade voćke, i to osobito one koje su cijepljene. Ako dođe do smrzavanja, one propadaju. Na ukrasno bilje mogu se staviti i tri-četiri sloja termoregulacijske folije. Između će se stvoriti zrak koji će štititi biljku od smrzavanja. Najbolje je birati 40-gramsku zimsku foliju. Ne bi bilo loše ni napraviti improviziranu konstrukciju oko najosjetljivijih vrsta te je ogrnuti nekom prirodnom tkaninom. Ključno je zaštititi biljke posebno u ovom periodu kad su ih tople temperature potaknule na prerano buđenje iz zimskog sna.
Zbog svega navedenog biljke doživljavaju hormonalne promjene. Takvi skokovi temperature pogotovo zbunjuju trajnije nasade. Ne postoji puno načina da im se pomogne osim da se debla voćaka oboje vapnom. Osim što štiti od štetnika, vapno bijelom bojom odbija sunce.
