Kod Travnika otkriven novac rimskih careva i Dunavski konjanik

    Kod Travnika otkriven novac rimskih careva i Dunavski konjanik

    Kako saznaje Fena na Katedri za arheologiju, lokalitet Brižine u Đelilovcu, nekoliko kilometara udaljen od Travnika, otkriven je slučajno prilikom izvođenja građevinskih radova na privatnom zemljištu.

    Bronzana pločica s prikazom kulta Dunavskog konjanika, novac rimskih careva Aurelijana i Konstansa i niz drugih predmeta otkriven je prilikom arheoloških istraživanja na antičkom lokalitetu Đelilovac kod Travnika, koja izvode Zavičajni muzej u Travniku i Katedra za arheologiju Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

    Kako saznaje Fena na Katedri za arheologiju, lokalitet Brižine u Đelilovcu, nekoliko kilometara udaljen od Travnika, otkriven je slučajno prilikom izvođenja građevinskih radova na privatnom zemljištu. Nedugo nakon otkrića, vlasnik Mato Kesten obavijestio je Zavičajni muzej Travnik, čija ekipa je izašla na teren i utvrdila, na osnovu površinskih nalaza i ostataka zidova, da se radi o lokalitetu iz antičkog perioda.

    U junu tekuće godine pokrenuta su istraživanja finansirana od  Zavičajnog muzeja, uz saradnju volontera iz travničkog Centra za edukaciju mladih, pod vodstvom arheologinje Zavičajnog muzeja Travnik Ajle Sejfuli.

    Prva faza istraživanja trajala je mjesec i već tada je bilo jasno da se radi o iznimno značajnom lokalitetu, na šta su ukazali i prvi pokretni nalazi.

    S obzirom na to da lokalitet zauzima veliku površinu i da u ovako kratkom vremenu nije bilo moguće istražiti veći dio, fokus istraživanja bio je na vidljivim konstrukcijama, posebno na dijelu lokaliteta gdje je sačuvan zid u dužini od sedam metara.

    Taj dio lokaliteta dao je i najbogatije nalaze, od kojih je najznačajniji bronzana pločica s prikazom kulta Dunavskog konjanika, što je šesti nalaz ovakve vrste u Bosni i Hercegovini. Osim nemalog broja keramičkih predmeta (posebno onih oslikanih geometrijskim motivima), krovne opeke, ulomaka staklenih posuda, od nalaza se ističu i metalni predmeti svakodnevne upotrebe kao i nalazi bronzanog nakita (prsten i narukvica).

    Veliki broj željezne troske ukazuje da se na ovom lokalitetu vršila i neka talionička aktivnost. Posebno zanimljiv je i nalaz keramičke svjetiljke tipa šišarike, a analogije s ovim nalazom postoje na antičkom lokalitetu u Japri.

    Druga faza istraživanja organizirana je u saradnji s Katedrom za arheologiju u Sarajevu, u sklopu TEMPUS projekta, u vidu terenske nastave za studente arheologije.

    Istraživanja su započeta početkom augusta i trajat će do kraja mjeseca. U toku ove faze istraživanja urađena su i geomagnetna snimanja lokaliteta, čiji rezultati su dali potpuniju sliku o dimenzijama objekta. Ustanovljeno je da se radi o velikom kompleksu koji zahvata veću površinu nego se mislilo.

    Ono što se na osnovu preliminarnih rezultata može reći jeste da se radi o lokalitetu čiji su objekti građeni i korišteni u periodu od drugog do četvrtog stoljeća naše ere, na što ukazuju kako pokretni nalazi, tako i vidljive faze u izgradnji zidova. Za određivanje perioda naseljavanja i korištenja ovog lokaliteta pomoći će i nalazi dva rimska novčića i to cara Aurelijana i Konstansa, čiji novčić je posebno zanimljiv jer ima žig kovnice u Sisciji gdje je i nastao.

    – Imajući u vidu imućstvo travničkog kraja u antičkom periodu, kao i značaj ovog prostora kroz koji je prolazila jedna od glavnih komunikacija iz pravca Salone prema Argentariji, ne čudi i otkriće ovog lokaliteta, za čije istraživanje će biti potrebno nekoliko godina – kažu na Katedri za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

    (Fena)