Magično kinesko carsko drvo

    Magično kinesko carsko drvo

    Pomama za ovom neobičnom biljkom, čija cijena na svjetskom tržištu stalno raste, ne prestaje, pa se preselila i u naše krajeve. U početku stidljivo, sada već vrlo ozbiljno, širom Bosne i Hercegovine niču cijele plantaže.

    0

    Kinezi su ga sadili u dvorištima kada bi im se rodila kćer. Kada bi odrasla i bila sprema za udaju, drvo bi posijekli i od njega napravili namještaj koji bi nosila u svoj novi dom. Opet bi im, nakon njenog odlaska, na istom mjestu niklo novo. Ovo neobično drvo zove se paulovnija ili prosto – kinesko carsko drvo.

    Laka, čvrsta, savitljiva

    Punu zrelost za visokokvalitetno drvo, ova biljka dostiže za devet godina. Poređenja radi, za punu zrelost drveta hrastu treba 40, a boru i do 70 godina.

    Ukoliko se pravilno uzgaja, na dobrom i kvalitetnom tlu, od jednog stabla može se dobiti jedan kubni metar kvalitetnog obrađenog drveta, čija cijena na evropskom tržištu trenutno iznosi od 600 do 1.000 dolara. Drvo se, osim za izradu namještaja, zbog izuzetne lakoće, čvrtoće i savitljivosti, koristi za izradu dijelova za brodove, avione, muzičke instrumente (gitare i violine), ali i unutrašnju dekoraciju automobila. Primjera radi, automobilski gigant Porsche na nekim svojim modelima za izradu kontrolnih tabli koristi upravo ovo drvo.

    No, nije njegova korisnost samo u njegovom brzorastućem stablu. Paulovniju, recimo, mnogo sade u velikim evropskim i svjetskim gradovima, na trgovima, čak i pored bulevara. Razlog je veoma jednostavan; u stanju je svojim ogromnim listovima (cca 75 centimetara u promjeru) apsorbirati i do deset puta veću količinu ugljen monoksida od ostalih vrsta drveća, pa smogom zagušena područja lakše „dišu“. Imanje na kojima ima tek pedesetak stabala paulovnije može se, bez imalo zadrške, zvati pravom vazdušnom banjom.

    Mirisni cvjetovi

    Paulovnija neobrađena zemljišta pretvara u zelena polja. Ekološki je prihvatljivo rješenje za kultivisanje zemljišta uništenog ljudskim aktivnostima. Savršena je za ojačavanje riječnih obala i u borbi protiv erozije tla. Gradovi i općine mogli bi, uz potporu javnosti, ostvarivati ekološke projekte korištenjem paulovnije, a istovremeno za šumarske potrebe mogli bi se koristiti programi za ruralni razvoj.

    Uzgoj ovog drveta zahtjevan je samo prve dvije godine. Treba mu osigurati dovoljne količine vlage, ali ne uspijeva na močvarnom i previše natopljenom tlu. Kada procvjeta, daje mirisne cvjetove prekrasnih boja, od ružičaste, preko ljubičaste do modroplave, iznimno bogate nektarom, pa je odlično za „ispašu“ pčela, koje potom daju iznimno kvalitetan med.

    Ovo drvo se u našoj zemlji, čije su šume uništene nekontroliranom sječom, smatra drvetom budućnosti. Ne treba poseban tretman tokom rasta, a odlično podnosi niske temperature (čak i do 25 stepeni ispod nule) te nadmorsku visinu i do hiljadu metara.

    Stabla za industrijsku proizvodnju sade se na način da svako ima za rast osiguranu površinu od četiri kvadratna metra, a ako se sadi za ogrjev, mogu biti sađena i na manjem prostoru. Ukoliko se siječe svake dvije godine, zbog fantastične osobine samoobnavljanja, nikada više nećete morati saditi novo. Interesantna je činjenica da jedan kubni metar paulovnije kao otpad ostavlja samo pola kilograma pepela, a energetska vrijednost joj je veća nego kod najkvalitetnijeg uglja.

    Otporna je na većinu bolesti i ne postoji poznati insekt koji joj je neprijatelj.

    Opreza nikad dosta

    Ukoliko se poželite baviti uzgojem paulovnije, bilo za industrijsku preradu ili tek da imate za ogrjev, budite oprezni od koga i šta kupujete. U našoj zemlji postoje certificirane kuće koje se bave proizvodnjom gotovih, djelimično odraslih, sadnica i bez obzira na nešto višu cijenu, kupujte od njih. Oni prodaju hibridne sadnice, nastale ukrštanjem različitih vrsta, koje mogu podnijeti naše vremenske uvjete. Dobro pazite da na deklaraciji ne piše paulownia tementosa. Naime, radi se o jednoj od rijetkih takozvanih putenastih vrsta paulovnije, čiji je rast nemoguće kontrolirati, pa se od unosnog posla za tren mogu pretvoriti u veliki problem. Naime, na jednom drvetu naraste i do nekoliko miliona sjemenki, koje se raznose vjetrom, nemoguće je kontrolirati gdje će pasti, vrlo agresivno se šire po pašnjacima i sprečavaju namjensko pošumljavanje određenim vrstama.