Manastir Žitomislić dobio muzej s jednom od najvećih zbirki ikona u BiH

    Manastir Žitomislić dobio muzej s jednom od najvećih zbirki ikona u BiH

    Manastir Žitomislić je jedan od kulturno najznačajnijih pravoslavnih manastira Hercegovine iz 16. vijeka, a posvećen je Blagovještenju Presvete Bogorodice. U pisanim izvorima Manastir Žitomislići prvi put se spominje u otomanskim popisnim defterima za Bosanski, 1468/1469. godine, i Hercegovački sandžak, 1477. godine. 

    Muzej s bogatom zbirkom ikona i umjetnina koja je među tri najveće u BiH svečano je otvoren u kompleksu manastira Žitomislić kod Mostara, čime je, nakon 27 godina, vraćena bogata riznica u ovu svetinju, koja je jučer proslavila praznik Blagovijesti, kada je i manastirska slava.

    Da se radi o veoma značajnom događaju, svojim dolaskom su posvjedočili brojni gosti i visoki uzvanici iz vjerskog, kulturnog i javnog života, među kojima su bili mostarski muftija Salem ef. Dedović i fra Iko Skoko, u ime Hercegovačke franjevačke provincije.

    Iguman manastira Žitomislić Danilo Pavlović kaže da je ova svečanost od višestrukog značaja jer se njime slavi praznik Blagovijesti, koji je manastirska slava te je svečanu liturgiju služio episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije prije otvaranja muzeja, u kojem je izložena vrijedna manastirska riznica, koju su 1992. godine spasile monahinje tog manastira.

    Od eksponata su, kako naglašava, najvrjedniji ikona Bogorodice i knjiga iz 14. vijeka, te ističe da je zbirka ikona jedna u od najvrjednijih u Bosni i Hercegovini.

    Muzej je otvorio direktor Republičkog sekretarijata za vjere Dragan Davidović, budući da je ta institucija Republike Srpske u najvećoj mjeri financirala izgradnju ovog objekta, a pomoglo je i federalno Ministarstvo kulture.

    U postavci koju je radio profesor doktor Ljiljana Ševo, nalazi se pedesetak ikona iz perioda od 16. do 18. stoljeća; djela srpskih, italo-kritskih i ruskih autora.

    Među srpskim ikonama najznačajnije su “Žitomislićke dveri”, koje se pripisuju ikonopiscu, majstoru Radulu i one na ikonostasu, djelo Georgija Mitrofanovića. Jedna od važnih je i ikona Bogorodice iz italo-kritske grupe, koju je slikao Andrej Ricos i jedna je od četiri takve u svijetu. Ikone su restaurirane i vraćene u Eparhiju.

    Osim ikona, manastir posjeduje i šest jako vrijednih knjiga, od kojih su pet rukopisi, a najstarija datira iz 14. stoljeća.

    U muzeju je postavljena i zbirka srebrenih predmeta za crkvenu upotrebu, uglavnom iz 17. stoljeća.

    Bez sumnje, otvaranje ovog muzeja privući će veliki broj turista jer Manastir iz godine u godinu posjećuje sve veći broj pravoslavnih hodočasnika, ali i stranih turista.

    Inače, znatan dio manastirske riznice, naročito biblioteke i arhiva izgorio je u Drugom svjetskom ratu, kada je pobijeno i cijelo bratstvo, a ostalo je ono što je bilo u crkvi, jer ona nije paljena i pljačkana. U posljednjem ratu te stvari su spašene, a Manastir je opljačkan, zapaljen, pa porušen.

    Foto: Anadolija

    Manastir je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.