Matea Brandalik – Tuzlanka koja govori 18 jezika i studira na...

Matea Brandalik – Tuzlanka koja govori 18 jezika i studira na tri fakulteta

Da je Bosna i Hercegovina zemlja bogata mladim talentima koji u svijet šalju pozitivnu sliku o svojoj domovini, dokaz je i 22-godišnja Matea Brandalik, Tuzlanka koja živi i studira u Beču, a govori čak 18 jezika.

Po završetku srednje škole uvidjela je da joj Austrija može pružiti više mogućnosti da napreduje, te se preselila u Beč, gdje studira na tri fakulteta – Fakultet političkih nauka, Slavistiku gdje studira ruski, češki i i slovački, te Orijentalistiku na kojoj studira turski, arapski i perzijski jezik. Ljubav prema jezicima rodila se još u danima kada je išla u obdanište.

– Kao mala sam uporedo učila engleski i španski uz crtane filmove i serije, te danas smatram da sam strukturu jezika i većinu riječi naučila nesvjesno. Kad sam na ljetovanju uvidjela da se mogu sporazumijevati s vršnjacima iz drugih država, shvatila sam koliko istine ima u izjavi da djeca upijaju znanje kao spužve.

Koje jezike govorite aktivno?

– Aktivno govorim engleski, njemački, danski, španski, portugalski, italijanski, francuski, rumunski, ruski, bjeloruski, češki, slovenački, makedonski, novogrčki, turski, perzijski i arapski. Trenutno učim irski i nadam se da ću i njega uskoro moći ubrojati u tu grupu. Pasivno vladam bugarskim i slovačkim jezikom.

Koliko svi jezici koje govorite imaju sličnosti?

– Jezici koji pripadaju zajedničkoj skupini imaju svakako više sličnosti između sebe nego s nekim jezikom iz druge skupine. Između nekih podskupina indoevropskih jezika postoji dosta povezanosti koje olakšavaju učenje novog jezika iz iste. Španski, portugalski, italijanski, francuski, pa čak i bosanski i ruski su mi jako pomogli pri učenju rumunskog. On sadrži elemente i riječi iz gore navedenih jezika pa ga iz tog razloga volim zvati savršenim spojem romanske i slavenske jezične skupine. Irski je jedan od jezika za koji mogu reći da nema skoro nikakve sličnosti s drugim jezicima koje govorim. Ponekad naiđem na neku riječ porijeklom iz engleskog, ali koja ipak bude sasvim drugačije napisana na irskom pa samim tim i na prvi pogled neprepoznatljiva.

Na koji način ste ih učili?

– Neke sam jezike naučila na kursu ili na privatnim časovima, dok sam ostale savladala sama. Imam tu prednost da šest jezika studiram pa tako na fakultetu imam pristup svim mogućim kursevima i nivoima istih.

Koliko vremena Vam treba da naučite jedan jezik?

– To zavisi od nekoliko faktora. Prvi se odnosi na jezičnu skupinu kojoj određeni jezik pripada. Ukoliko već govorim barem jedan jezik koji pripada istoj podskupini kao taj koji tek želim naučiti, proces učenja će biti kraći. Ako se po prvi put srećem s jezičnom skupinom, vjerovatno ću morati uložiti više truda da bih savladala neki od jezika koji joj pripada. Primjera radi, uz pomoć njemačkog sam za godinu dana savladala i položila danski na nivou B2. S druge strane mi je trebalo više vremena da naučim arapski zato što je u to vrijeme to bio prvi semitski jezik koji mi je probudio zanimanje.

Drugi faktor se tiče slobodnog vremena koje možete izdvojite za učenje jezika, a treći od toga koliko ga često koristite u razgovoru s drugima. Zato bih svima preporučila da za svaki jezik koji žele naučiti i vježbati pronađu barem jednog tandem partnera koji ga govori tečno i koji bi im mogao pomoći u slučaju nejasnoća.

Koje jezike biste još voljeli naučiti?

– Spisak je poprilično dug i sumnjam da će ikad prestati rasti, ali trenutno se na samom vrhu nalaze albanski, finski i hindski.

Koliko su Vam do sada jezici koje znate olakšali putovanja i druge situacije?

– Govoriti jezik države u koju putujete je jedna od najvećih prednosti koju možete imati kao turista. Počevši od toga da razumijete sve natpise na ulicama pa do činjenice da bez problema možete pitati nekoga za upute. Najbolji osjećaj od svih je ipak kad možete razgovarati s ljudima na njihovom maternjem jeziku. Većina njih to jako cijeni i obraduje se kad čuje da govorite jezikom te države.

Da li ste do sada sretali ljude slične sebi, koji gaje ljubav prema učenju stranih jezika?

– Naravno. Svaki put mi je drago vidjeti i čuti da postoji još ljudi poput mene koji gaje u sebi tu ljubav i s kojima mogu podijeliti zadovoljstvo učenja stranih jezika.

Šta biste savjetovali mladima koji govore jedan ili nijedan strani jezik?

– Mladima bih poručila da nikad nije kasno za učenje prvog ili novog stranog jezika i da uvijek postoji način da savladate taj jezik na nivou maternjeg. Bilo da se radi o makedonskom koji pripada istoj podskupini jezika kao i bosanski ili grčkom s kojim ne možete pronaći nikakvu paralelu, sve je moguće ako to zaista želite. Prvi savjet koji bih dala je da se nikad ne ustručavate govoriti s ljudima na stranom jeziku koji trenutno učite. To je najbolji način da ispravite greške, poboljšate naglasak i steknete više samopouzdanja kad je konverzacija u pitanju.

Autor: Samila Ivković, Furaj.ba