Modna priča najvoljenije bosanske kraljice Katarine

    Modna priča najvoljenije bosanske kraljice Katarine

    Pomen kraljice Katarine Kosača-Kotromanić, supruge kralja Stjepana Tomaša, rođene u Blagaju u 15. vijeku, uvijek prate riječi poštovanja, ali dalje od toga se ne ide zbog čega ovdašnje društvo ostaje uskraćeno za mnoge divne stvari iz njenog života.

    Za kraljicu Katarinu bh. modna dizajnerica Aida Korman prvi put je čula dok je bila rimski đak. Sticajem poslovnih okolnosti, poziva da izlaže na Sedmici visoke mode u Rimu u Hadrijanovom hramu 2004. godine, učinio joj se kao sjajna prilika da je otrgne od zaborava, te da Rimljanima ispriča priču o čuvenoj bosanskoj kraljici koja je dio života provela u Rimu, gdje je sahranjena 1478. u bazilici Santa Maria d’Ara Coeli, gdje se i dan-danas nalazi njen kip u mramoru u prirodnoj veličini.

    Tokom 2003. i 2004. godine Aida je bila posvećena istraživanju o kraljici Katarini prikupljajući građu u BiH i Italiji. Na osnovu svih saznanja izrodila se njena kolekcija Ad Modum Bosniesem, ili Na bosanski način, što je bila oznaka porijekla mode ili predmeta koji su izvoženi iz srednjevjekovne Bosne na evropske dvorove.

    “U spisima Venecijanske republike pred kraj 14. vijeka govori se također o načinu oblačenja poznatim pod nazivom alla bosnese, ili Ad Modum Bosniesem. Protagonistkinja ovog načina oblačenja bila je upravo kraljica Katarina. U dijelu BiH gdje je živjela i danas postoji tehnika veza nazvana po njoj, o čemu najbolje svjedoče zbirke franjevačkih samostana. Postojanje bosanskog stila potkrepljuje i podatak da su se za dalmatinske kuće koristile plahte od bosanskog platna, te su nošene ženske haljine bosanskog kroja”, govori kreatorica Aida, koja je kroz 20 ručno rađenih modela ispričala životnu priču djevojke Katarine, mlade kraljice i “crne vile”, kako su je u narodu zvali zbog njene duge crne kose. Da je to bila žena velikog srca, najbolje svjedoči podatak da su je često viđali kako šeta kroz šumu, zaustavlja se i ulazi u kuće seljaka gdje je učila njihove žene i djecu da pišu.

    “Cijela kolekcija se pozabavila životnom pričom kraljice Katarine kao zajedničkom pričom žena BiH. To je priča o ženi koja je podnijela velike žrtve. Nasilno je odvojena od svoje djece i život je provela daleko od domovine Bosne. S druge strane, kraljica Katarina je pravi simbol Bosne i bosanstva. Kroz nju se isprepliću sve konfesije iz BiH, zato je Katarina simbol suživota i multikulturalizma. Njen otac je bio bogumil, majka pravoslavna, udajom je prihvatila katoličanstvo, a djeca su joj odrasla u islamu. O tome sam pisala u knjizi Naš put Enise Bukvić, izdate u Rimu 2008. godine. Smatram da je potrebno više ovakvih priča koje su potkrijepljene historijskim činjenicama kako bi se u današnje vrijeme pokazalo da su narodi na ovim prostorima oduvijek živjeli zajedno u miru.”

    Nakon Rima, modna kolekcija je nastavila pričati priču o bosanskoj kraljici Katarini u Beogradu, na Siciliji, u Dubaiju…, a ne tako davno gledali su je prolaznici i turisti na dubrovačkom Stradunu.

    “Ovo je muzejska unikatna kolekcija, koja ima jaku priču i poruku, osim što je jedinstvene izvedbe. Tražena je i danas, i često sam odbijala prezentacije ako nisu ispunjavale uslove za predstavljanje kolekcije Na bosanski način”, pojašnjava Aida, ističući:

    “Kraljica Katarina i njena životna priča nose sa sobom univerzalnost, jer daju mogućnost svim ženama da se s njima identifikuju. Zbog toga je i odabir modela na reviji u Rimu bio multietnički. Očitovao se u izboru manekenki iz cijelog svijeta: Tunisa, Italije, Bosne i Hercegovine, Kine, Rumunije, Rusije i Senegala, baš kao i u Dubaiju”, zaključuje Aida.

    Elma Zećo, Furaj.ba