Park prirode „Trebević“, najmlađi u Bosni i Hercegovini, smjestio se na teritoriji općina koje se nalaze u sastavu grada Istočno Sarajevo, površine 5 036,37 ha.
Zaštićeno područje obuhvata veći dio planine Trebević, do međuentitetske granice te klisurastih dolina Paljanske i Mokranjske Miljacke u zoni njihovih sastavaka u rijeku Miljacku.
Reljef planine Trebević se sastoji od nekoliko grebena srednje visine. Odlikuje ga izuzetna morfološka raznovrsnost zbog izraženih tektonskih pokreta, smjene geološke podloge različitih svojstava kao i različitih vrsta erozionih procesa. Visoki krečnjački grebeni su pretežno oštri i nazubljeni, a udoline između njih uglavnom blago zaobljene. Područje je obilježeno i kontrastom između jugozapadnih padina planine koje su strmije, krševitije i uglavnom ogoljene, i zaklonjenijih, sjeveroistočnih padina koje su šumovitije i sa uglavnom blažim oblicima reljefa koji mjestimično prelaze u manje zaravni.
Izuzetnom atraktivnošću i pejzažnom vrijednošću ističu se proširenja Brus i Dovlići, koji su zahvaljujući relativno blagim prirodnim uslovima pogodni za odmor i rekreaciju. Blizina velikih urbanih cjelina i pretežno planinska klima pogoduju razvoju izletničko-rekreativne funkcije parka prirode.
Značajna pokrivenost šumom Trebević čine zaista mozaičnim. S jedne strane šuma, a s druge trijaski krečnjaci koji su zaslužni za atraktivne pejzaže ove prekrasne na kojima dominira stijenska masa i koji predjelu mjestimično daju alpski izgled.
Morfološkoj raznovrsnosti zaštićenog područja doprinijele su duboko usječene, klisuraste doline Miljacke, odnosno njenih sastavnica Paljanske i Mokranjske Miljacke koje čine prirodnu granicu između Trebevića i Romanije. Dolinske strane ovih rijeka na pojedinim mjestima se izdižu skoro vertikalno, stvarajući teško prohodan kanjon. Najdublji razvoj klisure od 470 m relativne visine zabilježen je na dijelu doline Paljanske Miljacke prije sastava sa Mokranjskom Miljackom. Izuzetno vrijedan objekat geonasljeđa i najznačajniji površinski oblik karstnog reljefa predstavlja prerast u klisuri Paljanske Miljacke, koji se nalazi u ataru sela Radonjići, u blizini ušća Bistrice. Zabilježeni su i drugi površinski i podzemni karstni oblici poput pećina, jama, vrtača i ponora. Izvori su dosta brojni, a najčešći se javljaju na kontaktu verfenskih slojeva i srednjetrijaskih krečnjaka.
Specifične ekološke prilike na Trebeviću su uslovile razvoj posebne flore i vegetacije. Na njegovom području nalazi se oko 1.030 različitih biljnih jedinica, što čini oko 20 % ukupnog broja vrsta zastupljenih u flori Bosne i Hercegovine, naročito endemskih. . Mnoge od ovih vrsta imaju reliktni karakter, tj. u ledenom dobu su našle utočište upravo u kanjonu Miljacke. U najvećem procentu su zastupljene u pukotinama krečnjačkih stijena i na siparima, a njihova brojnost opada prema suhim kamenjarima, gorskim i subalpskim livadama. To su uglavnom subendemi rasprostranjeni na većim geografskim cjelinama (dinarski, balkanski, balkansko-apeninski, balkansko-alpski).
Jedinstvenost i atraktivnost ovom području daje trasa nekadašnje pruge uskog kolosijeka iz vremena Austrougarske koja prati najveći dio toka Paljanske Miljacke i odlikuje je veliki broj tunela, mostova i podzida.
