Petra – skriveno blago

Petra – skriveno blago

Negdje u jugozapadnom dijelu Jordana, u blizini granice sa Izraelom, usred pustinjskog krajolika sačinjenog od crvenkastih stijena nalazi se skriveni grad – Petra. Današnji naziv direktnij koja u prevodu znači „stijena“. Na arapskom, lokalci mjesto nazivaju Al-Batra.

Sve do početka XIX vijeka, za Petru se na Zapadu nije znalo. Tokom svojih avanturističkih putovanja, mjesto je 1812. otkrio švajcarski istraživač Johan Ludvig Burkhard, opisavši ga kao „ružičasti grad, star kao pola istorije čovječanstva“.

Uklesan u stijenama, bajkoviti grad široj publici je postao poznat krajem XX vijeka, u trećem dijelu serijala „Indijana Džouns“ („Indiana Jones and the Last Crusade“), kada na kraju filma Dr. Indi juri kroz čuveni uzani kanjon, na čijem se kraju odjednom ukazuje plato sa predivnim zdanjem uklesanim u ružičastu stijenu.

Iako je naselje bilo poznato još u doba starog Egipta, današnji ostaci grada datiraju iz perioda VI – IV vijeka prije naše ere, kada su mjesto izgradili drevni Nabatejci. Kasnije, ovim dijelom svijeta su vladali Grci, Rimljani i Vizantijci, da bi par vijekova kasnije njime zavladali Arapi.

U starom vijeku, ali i nešto kasnije, Petra je doživjela procvat zahvaljujući činjenici da su ispod pustinjskog krajolika i beživotnih stijena, pronađene velike rezerve svježe izvorske vode. Vremenom, Nabatejci su naučili kako da je kontrolišu podižući vještačke brane, lavirint podzemnih kanala i cisterne za vodu. Zbog ove činjenice, gotovo svi karavani koji su putovali kroz pustinjske dijelove Bliskog istoka, ovdje su obavezno pravili pauzu. Još je Plinije Stariji, starorimski pripovjedač zapisao, da su Nabatejci putnicima u karavanima vodu naplaćivali i tako se obogatili.

Najpoznatije zdanje Petre je već pomenuta zgrada uklesana u stijeni, nazvana Riznicom (Treasury), iako nije sa sigurnošću utvrđeno čemu je ustvari služila. Fasada ovog zdanja prekrivena je rupama od metaka, koje su napravili lokalni beduini pokušavajući da u zidovima pronađu navodno skriveno blago, koje ni posle više vijekova nije pronađeno unutar Riznice. Nešto dalje, na arheološkom nalazištu se nalazi veliki antički rimski amfiteatar, kao i nekoliko grobnica uklesanih u stijenama. Tu je i zdanje pod nazivom Manastir (Monastery) iz I vijeka naše ere, koje svojim izgledom podsjeća na Riznicu, te je nemojte pomješati sa istom.

Godine 1845, britanski pjesnik Džon Vilijem Burgon, dobio je prestižnu nagradu za Pjesmu o Petri koju sam nikada nije vidio, ali je poemu napisao na osnovu fantastičnih opisa koje je o Petri čuo. Vijek i po kasnije, 1985. Petra je proglašena dijelom UNESCO-ve svjetske kulturne baštine, kao „jedno od najdragocjenijih kulturnih ostataka koje je stvorio čovjek“. Čuveni „Smithsonian Magazine“, postavio je Petru na listu 28 mjesta koje koje morate vidjeti prije nego što umrete („28 Places to See Before You Die“).

Savjet je da za posjetu Petri izdvojite dobar dio dana (ako ne i čitav dan) i da u obilazak krenete što ranije ujutro. Obzirom da ćete dosta pješačiti (staze Arheološkog parka Petre duge su nekoliko kilometara), patike ili slična udobna obuća su obavezni. Ulaz u Petru košta nevjerovatnih 70 $ (oko 52 eura), pa mnogi turisti (i avanturisti) pokušavaju da izbjegnu plaćanje tako što u cik zore, prije nego što na posao stignu zaposleni, prođu kroz ulaz u arheološko nalazište (pre toga kampujući negdje u blizini!). Posjeta Petri moguća je i tokom večernjih sati, kada je u ulaznicu uključen trbušni ples i čaj sa beduinima.

Ako Petru posjećujete iz nekog od egipatskih ili izraelskih ljetovališta (jednodnevni izlet), cijena ulaznice biće još veća – astronomskih 127 $ (95 eura) po osobi, neračunajući prevoz koji ste platili kako bi stigli do lokaliteta.

Najjeftinije je ako Petru posjetite dok ste u Jordanu, JETT autobusom iz Amana (prijestolnice Jordana) koji polazi u 6.30 h, a iz Petre se u Aman vraća u 16 h.(povratna autobuska karta košta oko 25 eura).

U okolini Petre nalazi se planina Aaron (Jebal Haroun), mjesto na kojem se nalazi mala crkva i grob Arona, prema predanju – Mojsijevog brata, kao i brdo na kojem se nalaze kameni žrtvenici iz antičkog perioda (High Place Sacrifice).

U Petri još možete jahati kamilu ili mazgu, ali i pazariti antičke novčiće. Ipak – pazite! Lokalci koji ih nude, ove novčiće iskopavaju potpuno ilegalno, pa ako vam na granici otkriju, možete biti optuženi da iz zemlje iznosite nacionalno blago!

 

Ivana Dukčević, Furaj.ba