Počitelj – grad kamena i vode

    Počitelj – grad kamena i vode

    „Ima jednu gvozdenu kapiju koja se otvara prema jugu, a nema opkopa. S druge strane rijeke nalazi se ponor i provalija. U unutrašnjosti grada ima kuća gradskog zapovjednika (dizdar), žitnica (ambar) i malena džamija u jednoj maloj kuli; sve su građevine pokrivene pločama. Ima i jedna kula za vodu iz koje se silazi u rijeku. Kuće kasabe su (nanizane) sve jedna poviše druge tako da gledaju na zapadnu stranu i prema rijeci. Ovdje ima vrlo mnogo ora­hovih stabala. Zbog toga što je zrak vrlo prijatan, ovdje voće prispijeva prije nego u drugim kasabama.“ Ovim riječim Evlija Ćelebija u svojim putopisima opisuje tihi, orijentalno-mediteranski gradić Počitelj. 

    Na lijevoj obali Neretve, pored magistralnog puta Mostar-Čapljina, smjestio se ovaj pitomi gradić. Izgrađenom na strmim i visokim liticama, Počiteljem dominiraju orijentalni građevinski stilovi, koji sa mješavinom mediteranskog stila daju ovom naselju jednu posebnu dimenziju i čar. Predstavlja jednu od najljepših kulturno-historijskih znamenitosti Bosne i Hercegovine. Teško je odlučiti šta je ljepše: grad na stijeni ili rijeka u dolini.

    Iako se grad prvi put spominje u pisanim dokumentima 1444. godine, pretpostavlja se da ga je izgradio bosanski kralj Tvrtko 1383. godine. U nadolazećem periodu, a u svrhu odbrane od osvajanja Turaka, Ugarsko-hrvatski kralj Matijaš Korvin zajedno sa lokalnim plemstvom utvrđuje Počitelj. Veliku novčanu potporu dala je i Dubrovačka republika koje je između ostalog finansirala i izgradnju mosta preko rijeke Neretve.

    Godine 1471. Hamza-beg je osvojio Počitelj. Srednjovjekovna povijest Počitelja ovdje završava i započinje period osmanske vladavine u kojoj će Počitelj izrasti u varoš. Gradom je isprva upravljao dizdar, koji se prvi put spominje 1475. (u dubrovačkom arhivu).

    Od važnijh građevina važno je spomenuti Hadži-Alijinu džamiju iz polovine 16. stoljeća, zatim Šišman-Ibrahim pašinu medresu (školu) sa orginalnim bakarnim kupolama. Najzanimljivija građevina u Počitelju je Sahat-kula, visoka tvrđava koja se na vrhu brda izdiže iznad grada. Ona je bila dom stražarima koji su pazili da ne bi došlo do moguće neprijateljske invazije kroz neretvansku dolinu.

    Hadži-Alijina džamija, Sisman-Ibrahimpašina medresa i Gavrankapetanovićeva kuća su rekonstruisane i svi ovi objekti su otvoreni za posjetioce.

    Jedan od najpoznatijih Počiteljanina je Smail Gavran, koji je bio u 19. stoljeću kapetan Počitelja. On je obnovio staru i oronulu kulu koja je po njemu dobila naziv Gavran-kapetanova kula. Ispred kule je bila musafirhana, s lijeve strane tamnica, a u prizemlju kule barutno spremište. Ostali objekti služili su za smještaj vojnika. U sklopu Gavran Kapetanovićeve kuće, 1964. godine je otvorena i jedna od prvih likovnih kolonija na prostoru jugoistoka Evrope. Kolonija i danas radi i organizuje izložbe i večeri poezije, a svakodnevno je otvorena i za posjetitelje. Umjetnici iz cijeloga svijeta dolaze ovamo kako bi stvarali, a slikaju između ostalog i sjajne crvene narove i smokve koje u izobilju rastu po brdima oko Počitelja.