Siguran znak da dolazi proljeće i da će sve početi da se budi su njegovi darovi iz prirode – prvo samoniklo bilje u našoj okolini.
Među najpoznatijim darovima prirode među prvima se pojavljuje srijemoš, odnosno divlji ili medvjeđi luk. Možete ga brati u šumi u višim planinskim krajevima, prije cvjetanja, a inače se može brati od početka aprila pa sve do početka juna. Već pri prvom dodiru ćete ga prepoznati po karakterističnom mirisu na bijeli luk. Bogat je izvor vitamina C, bjelančevina i karotina. Listovi i lukovica srijemoša se koriste kao vrlo zanimljiv i ukusan začin u salatama, supama, varivu, umacima, itd. Najčešće se upotrebljava svjež jer kuhanjem gubi svoje glavne karakteristike, okus i miris.
RECEPTI: SRIJEMOŠ, DIVLJI BIJELI LUK
Mi vam na ovom linku donosimo nekoliko recepata sa srijemošom, a ako niste sigurni kako on izgleda nemojte ga brati, da ga ne biste pomiješali sa nekom otrovnom biljkom.
Prvo listom, a zatim i cvijetom, livade će okupirati jagorčevina ili jaglac. Omiljeni je to proljetni cvijet koji u zemlji ima podanak i brojno korijenje. Listovi su joj prizemni, duguljasti do jajasti, a na donjoj strani dlakavi. Plojka se prema dolje sužava, a bezlisna stabljika završava štitastim cvatom. Cvjetovi su s bjelkastozelenom i bridastom čaškom te žutim, u gornjem dijelu proširenim vjenčićem, unutar kojeg su zlatnožute pjege.
Cvate u martu i aprilu, a ponegdje je ima već i sad, najčešće na livadama i brdskim područjima. Podanci se iskopavaju u septembru, kada se suše u sjeni.
Jagorčevina je izuzetno ljekovita i oduvijek se koristi u narodnoj medicini. Sadrži tvar saponin zbog kojeg je jagorčevina odlično sredstvo protiv kašlja kod kojega se teško iskašljava zgušnjena sluz, a osim njega potrebno je još navesti flavone i eterično ulje te tanin i kremičnu kiselinu. Dobro djeluje kod hroničnog bronhitisa starijih ljudi, kod tzv. staračkog kašlja. Ona olakšava kašalj i pospješuje izlučivanje mokraće.
Kao lijek koristi se kao sirup i čaj. Čaj od korijena jagorčevine, koromača i anisa odličan je protiv kašlja, a ako mu dodamo još i list podbjela, prikladan je za skoro sve vrste prehlada.
Maslačak se od davnina upotrebljava kao ljekovita biljka, a naročito je cijenjen u narodnoj medicini i smatra se saveznikom našeg zdravlja. U prirodi maslačak već pušta mlado lišće, a na cvijet će se malo pričekati. Plućnjak će polovinom marta u prvi plan izbaciti svoje roze i plave cvjetiće, dok će cijelu snagu dati listovima, ali nešto kasnije… To je široko rasprostranjena biljka koja raste na područjima od nizinskih do visinskih područja.
Pospješuje funkcije jetre i bubrega, omogućuje bolju prokrvljenost vezivnog tkiva te time povoljno djeluje na bolesti mišiće i zglobova, posebne gihta.
List maslačka je dobar diuretik pa ga ESCOP (Evropski naučni komitet za fitoterapiju) preporučuje kod potrebe za pojačanim mokrenjem, npr. kod čestih infekcija mokraćnog sistema ili visokoga krvnog pritiska. Diuretsko djelovanje pripisuje se visokom udjelu kalija. Ako imate osjećaj nadutosti, čaj maslačka može pomoći.
Korijen maslačka izvanredan je koleretik jer potiče stvaranje i lučenje žuči. Potiče apetit pa ga ESCOP preporučuje kod probavnih tegoba, nedovoljna lučenja žuči i manjka apetita. U modernoj fitoterapiji korijen maslačka koristi se kod drenaže (čišćenja) jetre i žuči, kod tegoba kao što su alergije, kožne tegobe, pretilost i celulit.
Od njega se može praviti čaj, i vrlo je popularan med, stoga ga nemojte zaobilaziti kad pođete “u trave”. U nekim krajevima, tamo gdje zima nije hladna i snježna, već ima ovih darova u prirodi, pa možete ih potražiti!
Zato što jedan članak nije dovoljan…
PRIRUČNIK ZA SAKUPLJANJE LJEKOVITOG BILJA I GLJIVA U BOSNI I HERCEGOVINI
NARODNI KALENDAR: U PETAK “UDARA” PRVO DŽEMRE, STIŽU TOPLIJI DANI
