Stara utvrda i zamak Ostrožac
BiH Bucket List Challenge – Izazov #65
Među utvrdama koje se mogu pronaći na području Cazinske krajine svjedočeći o događajima prošlosti ovog kraja, izdvaja se Ostrožac, kojeg mnogi prolaznici doživljavaju kao prizor iz bajki.
Fotografije ustupio JU Centar za kulturu Cazin
Stari grad Ostrožac se nalazi u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Tvrđava je smještena na uzvišenju iznad lijeve obale rijeke Une i istoimenog naselja koje pripada općini Cazin, na 12 km od Bihaća prema Bosanskoj Krupi, preciznije – gdje se račva put za Cazin.
Zbog svog položaja bio je sjedište brojnih vladara, među kojima su upisani blagajski knezovi, age i begovi, krajiški kapetani i drugi poznati i manje poznati vladari. Ovim se najbolje ilustruje značaj Starog grada Ostrožac kroz prohujale dane prošlosti Cazinske krajine.
Nekada raskošno uređeni dvorac
Oni koji su njime gospodarili, prilagođavali su ga svom ukusu i potrebama kroz različita razdoblja, a oni koji su ga imali priliku razgledati do početka Drugog svjetskog rata ostavili su svoje riječi svjedočanstva:
“Dvorac je raskošno uređen. Odaje su prepune umjetnički izrađenih predmeta. Tu su saloni za muziciranje i biblioteka s mnogobrojnim knjigama, umjetničke slike, portreti članova porodice, spavaonice veće i manje, hodnici s lovačkim trofejima, pokućstvo i namještaj s duborezima i intarzijom.
DVORAC LOTHARA VON BERKSA NAJVEĆI JE I JEDINI DVORAC U NAŠOJ ZEMLJI.
Dom plemićkih porodica
Njegov naziv, prema starim spisima, spominje se još 1286. godine. Ljetopisac Ivan Tomašević, ipak, ustvrdio je svojevremeno da je pod imenom Horosium ili Hostosach postojao 405. godine prije naše ere, no, to nije historijski dokazano.
I dok su se kroz vijekove smjenjivali njegovi gospodari, od 1579. Ostrošcem kao kapetani nastavljaju skoro tri stoljeća upravljati članovi plemenite porodice Beširević.
Kako je zbog tako dugog gospodarenja ova porodica stekla nasljedno pravo na stari grad i utvrdu, Mehmed-beg Beširević će ostrožački grad prodati Lotharu von Berksu, načelniku Bihaćkog okruga od 1896. do 1905. Lothar pl. Berks bio je vitez Malteškog reda, vladin savjetnik, carski i kraljevski komornik, osnivač Planinarskog društva BiH, šef policije, te počasni građanin Sarajeva.
STARI GRAD OSTROŽAC 2013. GODINE PROGLAŠEN JE NACIONALNIM SPOMENIKOM BIH.
Prilikom 27. obilaska bihaćkog okruga, kojim je u ime Habsburga upravljao, Berks i supruga Isabella pl. Berks, od milja zvana Bella, zagledali su se u ostatke ostroškog grada. Isabella von Berks, rođena Adamović pl. Čepinska, romantične duše, oduševljena veličinom utvrde, razigranošću i položajem, počinje maštati o veleljepnom dvorcu iznad Une. “Ovo je najljepše mjesto, koje postoji za naš budući dom”, uzviknula je svome suprugu, kada su prvi put prošetali i obišli ruševine grada Ostrošca. I on joj je ispunio želju.
Naredne, 1900. godine, Isabella pl. Berks potpisuje kupoprodajni ugovor s Mehmed-begom Beširevićem, potomkom posljednjeg ostroškog kapetana Murat-bega, i tako postaje vlasnica starog grada Ostrošca i ostavlja prepoznatljiv pečat na ovom kompleksu. Uslijedila je restauracija i podizanje dvorca u koji su se nastanili 1902. godine. Iz doline Une do utvrde Ostrožac napravljen je serpentinski put i most preko Une. Ostrožac je postao grad iz bajke.
Naš dom
“Ovo je najljepše mjesto, koje postoji za naš budući dom”, uzviknula je svome suprugu, kada su prvi put prošetali i obišli ruševine grada Ostrošca. I on joj je ispunio želju.
Kasnije, u toku Drugog svjetskog rata, jedno je vrijeme u Starom gradu Ostrožac bio smješten i vrhovni štab NOR-a. Tu je, kaže se, napravljen plan za tada iznimno značajni događaj – II zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ-a).
Park skulptura
Poseban umjetnički štih starom gradu dala je Kolonija skulptora “Ostrožac”, osnovana 1969.godine, zahvaljujući kojoj je dobio Park skulptura raznih oblika isklesanih od kamena bihacita. Svoje klesarske radove ovdje su ostavili Stipe Sikirica, Tomislav Todorović, Stipe Ledić, Ahmet Bešić, Samir Sućeska i mnogi drugi. Tradicija skulptorskog stvaralaštva nastavlja se i danas, što ovu manifestaciju čini najdugovječnijom kiparskom kolonijom u BiH.
