Da mogu, naše bi nane žaru ili koprivu proglasile svetom biljkom. Razumljivo, s obzirom na sve njene dobrobiti.
Kopriva je zeljasta biljka koju nalazimo uz poljske puteve ili šumarke, i koja je poznata po tome što se na nju možemo opeći zbog mravlje kiseline koju izlučuje.
Bere se u proljeće i u ranu jesen, a cvjeta praktički cijelo ljeto. Beru se listovi, a nakon branja ih treba ostaviti da se suše. Najbolje je to obaviti preko ljeta.
Ljekovita svojstva
Njena ljekovita svojstva su višestruka. Naime, kopriva jača zube i kosti, odlična je za mineralizaciju u dobu rasta, trudnicama i dojiljama. Obezbeđuje dnevni unos kalcijuma u svakodnevnoj ishrani.
Bogata je magnezijumom pa sprečava tegobe cerebralne, vaskularne, muskularno-tetanične i visceralne prirode. Također, sprečava i pojavu adenoma prostate i pomaže terapiji akutnog prostatitisa. Kopriva osigurava i potrebne količine cinka čiji nedostatak dovodi do poremećaja.
Sadrži mangan koji ublažava staračku senilost i otklanja zaboravnost. Ima dovoljna količinu vitamina K koji sprečava pojavu krvarenja, a njegov značaj za organizam i svakodnevno prisustvo u hrani razlog je da ga popularno nazivaju “faktor dugovječnosti”.
Gvožđe, bakar i vitamin C pomažu stvaranje hemoglobina, a mangan aktiviranje gvožda iz depoa, pa je njena svakodnevna upotreba prava preventiva anemije.
Lijek od rimskog doba
Koristila se kao lijek još u doba starih Rimljana, koji su je jeli kao varivo ili supu. Mnoštvo je još jela koja sa koprivom možete praviti, a najpopularnije je starinski ćušpajz za doručak i razljevak, a koprivu možete dodavati još i u rižoto, te s njom napraviti preukusnu supu baš poput starih Rimljana. Preporučujemo recept za krem supu od Delicious by Arduana!
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Od nje možete napraviti i:
Zato što jedan članak nije dovoljan…
LJUBIČICA – OMILJENI VJESNIK PROLJEĆA POZNAT KAO LIJEK OD DAVNINA
PRIRUČNIK ZA SAKUPLJANJE LJEKOVITOG BILJA I GLJIVA U BOSNI I HERCEGOVINI
RECEPTI: SRIJEMOŠ, DIVLJI BIJELI LUK
