Otok muzeja, Grunewald šuma i Charlottenburg palača samo su neke od berlinskih znamenitosti koje jednostavno morate vidjeti i doživjeti.
Fotografije: Furaj.ba
10. Brandenbuška vrata
Brandenbuška vrata su jedina preostala vrata koja predstavljaju podjelu između Istočnog i Zapadnog Berlina. Brandenburška vrata su prva grčka neoklasična građevina.
Sastoje se od 12 grčkih stubova izrađenih u dorskom stilu, po 6 na obje strane. Vrata visoka 26 m, 65,5 m široka i 11 m duboka. Ovakva kostrukcija dozvoljava prometovanje automobila kroz pet prolaza, dok su pješaci ograničeni na samo dva. Na vratima stoji kuadrija, koju čine bogovi mira, koji voze kočiju sa četiri konja.
Tokom Napoleonove okupacije Berlina, on je naredio da kola na vrhu vrata treba uzeti i prenijeti u Pariz. Nakon što je poražen, kočija je vraćena nazad u Berlin. Kao sarkastičan prikaz pobjede, trg ispred vrata je preimenovan u Pariški trg.
9. Reichstag
Reichstag je sjedište njemačkog parlamenta, koji se nalazi tik do Brandenburških vrata. Zgrada je dovršena 1894. godine. Nakon Istočnog i Zapadnog Berlina parlament je preselio iz Bonna, bivše prijestolnice Zapadne Njemačke, u Reichstag. Renoviranje je završeno 1999. godine, što je uključivao i dodatak velike staklene kupole na krovu. Bilo je puno polemike oko toga da li se treba dodati kupola, a sada je postala jedan od najvećih znamenitosti Berlina.
8. Spomen za ubijene Židove u Evropi
Ovaj spomenik se nalazi desno od Brandenburških vrata. Spomenik se sastoji od sivih kamenih ploča različitih veličina ali savršeno usklađenih. Spomenik je dizajniran tako da izgleda kao groblje, ali ploče su potpuno prazne, bez imena i datuma upisanih na njima. Ukupno ih je 2711. Dok hodate kroz spomenik imate osjećaj dezorjentisanosti. Mnogi kritičari smatraju da je spomenik previše apstraktan i ne znajući razlog, ne bi bilo moguće znati za šta je spomenik namijenjen.
7. Židovski muzej
Berlinski Židovski muzej je otvoren za javnost 2001. godine. Dizajnirao ga je Daniel Libeskind, koji je između redova htio da označi napetost židovsko-njemačke historije. Zgrada ima dvije upisane linije historije, dizajn je i temeljen na razmrskanoj Davidovoj zvijezdi. Muzej se dijeli na 3 dijela simbolizirajući 3 razdoblja židovske povijesti u Njemačkoj: kontinuitet, emigraciju i holokaust. Oni su spojeni s tri osi koje se isprepliću i ukrštavaju označavajući povezanost između 3 razdoblja.U izravnoj suprotnosti sa Spomen na ubijene Židove u Evropi, ovaj muzej apsolutno nema pravih kutova u svom dizajnu.
6. Katedrala u Berlinu
Berlinska katedrala je najveća Berlinska protestantska crkva. Gradnja je započela 1465. godine, te je konačno završena 440 godine kasnije. „Stari“ dio katedrale je izgrađen između 1747. i 1750. godine. Redizajnirana je između 1817. i 1822. godine i više nalikuje bazilici Svetog Petra u Rimu. Između 1888. i 1893. godine „stara“ Katedrala je izravnata i izgrađena je sadašnja. Oštećena je u Drugom Svjetskom ratu i nije obnovljena i otvorena sve do 1993. godine. U Katedrai se danas nalazi mnogo važnih umjetničkih djela.
Katedrala je otvorena od 09:00 do 20:00, a nedjeljom i praznicima od 12:00 do 20:00. Cijena ulaza je 5 eura, a djeca starija od 14 godina, studenti, penzioneri i grupe plaćaju tri eura
5. Grunewald šuma
Grunewald je sa 3 000 hektara najveća zelena površina u Berlinu. Nalazi se u zapadnom dijelu Berlina. Kroz njega teče Havel rijeka, ima nekoliko manjih jezera a proteže se duž velikog dijela jezera Wannsee Großer. Pojedina područja u šumi su zatvorena za javnost, kako bi se očuvao biljni i životinjski svijet, ali je najveći dio otvoren te je nezaobilazno mjesto za sve one koji vole šetati, biciklirati i uživati u miru i tišini uz pogled na zelenilo i lijepa jezera.
4. Charlottenburg palača
Izvorno je dizajnirana po uzoru na palaču u Versaillesu. Charlottenburg Palata je prvobitno trebala samo da bude mali vrt, ali su stvari izmakle kontroli, a palača je sada duga 1656 metara. Ssagrađena 1699. kao ljetna rezidencija za Sophie Charlotte, suprugu kralja Fredericka XI.Nakon smrti Sophie Charlotte, palača je postala poznata kao Charlottenburg Palace. Vrtovi su izvorno dizajnirani u baroknom stilu, ali su redizajnirani u mnogo manje estravagantne i više tradicionalne stilove.
3. Otok muzeja
Otok muzeja je naziv za Sjevernu polovicu otoka u rijeci Spree, poznat po 5 muzeja koji se nalaze tamo. Prvi od njih je Stari muzej, koji je izgrađen 1823. godine. Izvorno je izgrađen do kuće gradskih likovnih umjetnosti, gdje se danas nalaze grčke zbirke, kao i posebne izložbe. Old National Gallery je još jedan muzej na otoku. Osnovan je 1861. godine. Ugošćuje razne umjetnosti, uključujući neoklasičnu, romantičnu, impresionističku i modernu. Novi Muzej je završen 1855. Unutar njega možete vidjeti egipatske, prahistorijske i raten historijske artefakte, uključujući i kultno poprsje Nefertiti. Bode muzej je dovršen 1904. godine, pa ponovo 2006. godine nakon devet godina popravaka. Muzej je sada dom za zbirku skulptura, bizantske umjetnosti, kovanica i medalja. Posljednji muzej je Pergamon Museum, koji je završen 1930. godine. Posljednji je u zbirci antikviteta.
2. Stup pobjede
Siegessaule ili Stup pobjede, bio je osmišljen 1864. godine kako bi obilježili Pruske pobjede u dansko-pruskom ratu. Victoria, božica koja je postavljena na vrhu Brandenburških vrata, postavljena je i na vrhu Siegessaule. “Zlatna Victoria” drži lovorov vijenac u desnoj ruci a u lijevoj željezni križ. Stup se izvorno nalazio ispred Reichstaga, a 1938. godine nacisti su ga premjestili na sadašnje mjesto.
1. Berlinski zid
Berlinski zid je najpoznatija historijska imovina Berlina. Bio je čvrsta granica izmedju Istočnog i Zapadnog Berlina 28 godina. Zid je dug 5,7km, visok 3,5 km. Danas je ostao samo mali dio zida namjenjen za turistički obilazak. Od 1989, više od 100 različitih umjetnika iz čitavog svijeta, oslikalo je murale duž istočnog dijela Zida, kojem je pristup za vrijeme Hladnog rata bio zabranjen. Checkpoint Charlie, glavni je granični prijelaz između Istočnog i Zapadnog Berlina.
Više o turističkim destinacijama Njemačke saznajte OVDJE
