U koje svrhe se koriste platne kartice u regionu?
Bugari, Srbi i Bosanci koriste debitne kartice za kupovinu hrane, Hrvati za kupovinu odjeće. Hrvati ljetuju u svojoj zemlji sa Bosancima, Srbi putuju u Grčku
Pogodnosti elektronskih plaćanja prilikom kupovine kao što su brzina, praktičnost i sigurnost su već poznate korisnicima koji plaćaju karticama makar jednom sedmično: ovo je u Bugarskoj izjavilo 69% ispitanika, u Srbiji 77%, u BiH 88%, a u Hrvatskoj čak 91%.
Debitnim karticama se najčešće kupuje hrana – to je reklo 65% ispitanika u Bugarskoj, 65% ispitanika u Srbiji i 46% ispitanika u Bosni i Hercegovini, dok Hrvati debitnim karticama najčešće kupuju odjeću (73%). Odjeća je također najčešći artikal koji Hrvati kupuju kreditnim karticama (70% ispitanika), dok Srbi i Bosanci koriste plaćanje na odloženo i na rate prilikom kupovine namještaja i kućnih aparata (ovo je izjavilo 45% odnosno 28% ispitanika). U Bugarskoj korisnici kreditnih kartica njima kupuju hranu (59%), a više od polovine ispitanika ih koristi za internet kupovinu.
MasterIndex istraživanja ukazala su na zanimljivosti u pogledu navika Srba, Bosanaca i Hrvata kada su u pitanju putovanja. Više od polovine Hrvata (57%) ljetuje u svojoj zemlji, a hrvatsko primorje je omiljena destinacija za 40% Bosanaca. Srbi najčešće putuju u Grčku, što je izjavilo 59% ispitanika.
Kada putuju u inostranstvo, ispitanici se oslanjaju kako na gotovinu, tako i na kartice, a ove druge uglavnom koriste za plaćanje hrane i pića što je reklo 47% Srba, ili u šopingu kako je reklo 56% Bosanaca i 51% Hrvata.
Traženja bankomata i brojanje tačnih iznosa u gotovini postepeno postaje zastarjela opcija za korisnike kartica u Bosni i Hercegovini, s obzirom da naše MasterIndex istraživanje pokazuje da je 50% ispitanika zainteresovano da plaća karticama u svim državnim institucijama, dok bi nešto manje od polovine ispitanika koristila plaćanje karticama u javnom prevozu i telekomunikacionim kompanijama – 48% odnosno 47% ispitanika. Ovi rezultati su dobar pokazatelj da su potrošači upoznati sa prednostima koje elektronska plaćanja donose i željeli bi da ih koriste na još većem broju lokacija“, izjavila je Jelena Ristić, direktor za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
MasterIndex istraživanja također su ispitivala i omiljenu metodu za plaćanje u zavisnosti od visine iznosa koji se plaća i mada se manji iznosi najčešće plaćaju u gotovini, kartice su omiljena metoda za veće iznose. Ovo se najbolje vidi na primjeru Bosne i Hercegovine gdje 75% ispitanika koristi novčanice i kovanice za račune do 25 BAM (oko 13 eura), dok 79% ispitanika plaća „plastikom“ iznose veće od ove cifre. U Srbiji se razlika između preferenciji ka gotovini i karticama za male iznose (do 1500 RSD, tj. oko 13 eura) smanjila na 51% prema 41%, a u Hrvatskoj je ova razlika još manja – 50,4% ispitanika koriste gotovinu za iznose do 100 HRK (oko 13 eura) dok 49,3% preferira kartice.
Kućni budžet
MasterIndex istraživanja provedena u Bugarskoj, Srbiji i BiH ispitivala su potrošnju domaćinstava. Istraživanje provedeno u Srbiji pokazalo je da hrana i komunalije odnesu tri četvrtine mjesečnog budžeta – 40% prihoda domaćinstva ode na hranu, a 35% na račune. Jedna petina budžeta se iskoristi za vraćanje kredita, a 16% čine troškovi povezani sa djecom.
Situacija je slična u BiH – najveći troškovi domaćinstva su hrana (56%), računi (44%) i krediti (39%).
U Bugarskoj 65% ispitanika najveći dio budžeta troši na hranu, a 16% na račune. Oko 12% mjesečnog budžeta bugarske porodice se potroši na vraćanje kredita.
