Zenica

    Zenica

    Prvo pisano svjedočanstvo o postojanju Zenice u doba najživlje političke aktivnosti na ovim prostorima, slavnog srednjeg vijeka, vezano je za povelju hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Sadašnje ime grada prvi put se spominje 20. marta 1436. godine, a kasnije i u seriji dokumenata vezanih za Dubrovačku Republiku.

    Doba političke samostalnosti srednjovjekovne Bosne direktno je vezano za Zenicu, prije svega Gradješinom pločom i aktom abjuracije, u Kulinovo vrijeme. Dokazi njenog posebnog značaja u srednjem vijeku su tvrđava Vranduk, sjedište bosanskih kraljeva, rimski grobovi u Janjićima, hiža dide bosanskih krstjana, sa stećcima u Puhovcu i Pojskama. Ovaj grad zapisan je imenima Bistua Nuova, Bilino polje, Brod, Zenica, Bzenica…
    U svojim ‘Legendama’ je Hajdar Hulusija bajkovito zamislio porijeklo Vranduka i Zenice. Veli da je ime Zenice nastalo nakon okršaja gorostasa Vrana i neustrašljivog ratnika Duka, za sunčanu dolinu zvanu Vilinsko polje, koje je po mudroj starici, majci ratnika Duka, imenovana Senicom.

    „Nekada Vilinsko polje u sunčanoj dolini sada se naziva Bilino polje. Mjesto gdje su se na junački mejdan zazivali, bandoglavi kiklop Vran i neustrašivi čovjek Duk, zove se Vranduk. Planina na kojoj gorostas pokleknu, spodbi se i smete, naziva se Smetovi, a ona na koju izbjegoše prestrašeni divovi Kukavica. Oveće brdo u blizini grada na kom’ su onovremeno bivakovali vukodlaci i zmajevi, danas se zove Zmajevac. Planina na koju izbjegoše veprovi, medvjedi i kurjaci, naziva se Vepar, a ona na koju se skloniše zečevi, košute i lisice – Lisac. Za vile se pouzdano zna da su u prvo praskozorje otperjale podaleko, te zaposjele prelijepu planinu Jelač, na kojoj ih prilikom igranja kola i pjevanja magijskih pjesama rijetki sretnici ponekad iznenade. Potomci Duka, starice Senice i njihovih saplemenika vremenom naselje Senica nazvaše Zenica“ (‘Legende’, Hajdar Hulusija).

    zenica

    Razvoj industrije i eksplozivna urbanizacija u prvoj polovini 20. vijeka, dovode do naglog razvoja urbanih karakteristika modernog gradskog središta. Decenijama ovdje vlada solidarni duh radništva, nastao fuzijom raznovrsnih kulturnih formi i identiteta. Ovaj  grad harmonizuje dah orijenta, modernu zapadnjačku arhitekturu i tipičnu socijalističku strukturu gradnje i življenja.

     

    www.rtvze.ba!