Beč se godinama nalazi pri samom vrhu svjetskih lista najpoželjnijih gradova za život. I dok međunarodna istraživanja kvalitet života najčešće mjere kroz stabilnost, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, infrastrukturu i sigurnost, novo istraživanje bečkog Ekonomskog univerziteta (WU Wien) pokazalo je šta sami građani smatraju najvažnijim za dobar život u austrijskoj prijestolnici.
Prema Globalnom indeksu kvaliteta života koji objavljuje magazin Economist, Beč je i ove godine zauzeo drugo mjesto među najkvalitetnijim gradovima svijeta.
Istraživanje WU Wien, provedeno na više od 1.700 ljudi širom Austrije, pokazalo je da građani kvalitet života ne povezuju samo s velikim infrastrukturnim projektima i ekonomskim pokazateljima. Mnogo važniji su im sadržaji i mjesta s kojima se susreću svakodnevno.
1. Bogata kulturna ponuda
Muzeji su među institucijama koje građani najviše povezuju s kvalitetnim životom u Beču. Grad nudi izuzetno raznoliku kulturnu scenu – od velikih muzeja i galerija do pozorišta, koncerata, festivala i brojnih manjih kulturnih prostora.
Kultura tako nije samo turistička atrakcija, već važan dio svakodnevnog života stanovnika.
2. Univerziteti i obrazovanje
Obrazovne institucije također su visoko na listi. Beč je univerzitetski grad s velikim brojem studenata i brojnim mogućnostima za obrazovanje, istraživanje i stručno usavršavanje.
Dostupnost obrazovanja građani vide kao jedan od elemenata koji direktno doprinose kvalitetu života.
3. Kvalitetna zdravstvena zaštita
Bolnice su još jedan od ključnih elemenata koje ispitanici povezuju s dobrim životom u gradu.
Dostupnost zdravstvenih usluga i razvijen zdravstveni sistem daju stanovnicima osjećaj sigurnosti, posebno kada je riječ o dugoročnom kvalitetu života.
4. Lokalna privreda
Među visoko ocijenjenim akterima našle su se i lokalne kompanije. One nisu važne samo zbog radnih mjesta i ekonomskog razvoja, već i zato što čine dio svakodnevnog života grada.
Istraživanje pokazuje da građani kvalitet života povezuju i s funkcionisanjem lokalne ekonomije i mogućnostima koje ona pruža.
5. Prostori za druženje i društveni život
Kvalitetan život nije samo posao, stan i javne usluge. Važni su i prostori u kojima se ljudi mogu susretati, družiti i provoditi slobodno vrijeme.
Upravo takvi prostori i mogućnosti za društvenu interakciju predstavljaju važan dio slike Beča kao grada ugodnog za život.
6. Mogućnosti za kreativnost
Građani posebno cijene pristup prostorima i sadržajima koji omogućavaju kreativno djelovanje.
Kako ističe glavna autorica istraživanja Angela Samuel, ljudi kvalitet života snažno povezuju upravo s pristupom kulturi, obrazovanju i prostorima u kojima mogu razvijati kreativnost.
7. Svakodnevne usluge važnije su od politike
Jedan od zanimljivijih rezultata istraživanja jeste razlika između institucija koje građani smatraju važnim za kvalitet života.
Dok su muzeji, univerziteti, bolnice i lokalne kompanije ocijenjeni visoko, političke institucije poput vlada, parlamenata i političkih stranaka dobile su znatno slabije ocjene.
To pokazuje da stanovnici kvalitet života prije svega posmatraju kroz ono što direktno utiče na njihov svakodnevni život.
8. Grad nije samo infrastruktura
Beč je poznat po razvijenoj infrastrukturi, ali istraživanje pokazuje da za stanovnike kvalitet života nije moguće svesti samo na saobraćaj, zgrade i javne sisteme.
Važni su sadržaji koje koriste svakog dana – od kulture i obrazovanja do zdravstvene zaštite i mjesta za druženje.
9. Važno je ko ima mogućnost da učestvuje
Istraživanje je otvorilo i važno pitanje uključivanja različitih grupa stanovništva u život grada.
Eksperimenti su pokazali da ljudi veći utjecaj pripisuju osobama koje imaju više prava glasa, bolje poznaju jezik i daju veći ekonomski doprinos. To znači da se neke grupe lakše doživljavaju kao legitimni učesnici u oblikovanju gradskog života.
10. Kvalitet života zavisi i od osjećaja pripadnosti
Konačno, kvalitet života nije samo pitanje toga šta grad pruža, već i ko ima mogućnost da u njemu učestvuje.
Koautorica istraživanja Katharina Dinhof ističe da kvalitet života zavisi i od toga čiji se doprinos priznaje, čiji se interesi uzimaju u obzir i ko može učestvovati u oblikovanju gradskog života.
Zbog toga istraživači smatraju da gradovi koji žele zadržati visok nivo kvaliteta života trebaju osigurati da se u procesima odlučivanja čuje glas različitih grupa stanovništva.
To može podrazumijevati lakše uključivanje ljudi koji nemaju državljanstvo, dostupnije javne usluge na više jezika, ali i različite oblike direktnog učešća građana, poput građanskih skupština i savjeta mjesnih zajednica.
Beč kao primjer grada koji se živi
Istraživanje WU Wien pokazuje da se kvalitet života ne može mjeriti samo pozicijom na međunarodnim rang-listama. Iza visokih ocjena stoje svakodnevna iskustva stanovnika – mogućnost odlaska u muzej, kvalitetno obrazovanje, dostupna zdravstvena zaštita, posao, prostori za druženje i osjećaj da i sami mogu biti dio života grada.
Upravo spoj ovih elemenata pomaže objasniti zbog čega se Beč već godinama smatra jednim od najpoželjnijih gradova za život u svijetu.
