Aleksandrijska biblioteka (Bibliotheca Alexandrina) veličanstveno je zdanje modernog doba, spomenik ljudskoj znatiželji i jedno od najznačajnijih kulturnih središta svijeta.
Na obali Sredozemnog mora, tamo gdje se miješaju mirisi soli, pijeska i limuna, smjestila se Aleksandrija, grad koji je kroz stoljeća bio simbol znanja, kulture i susreta civilizacija. Osnovao ju je Aleksandar Veliki 331. godine prije nove ere, želeći stvoriti grad koji će biti svjetionik ljudske misli i most između Istoka i Zapada. Njegovo nasljeđe i danas je vidljivo u velikim bulevarima, zgradama iz kolonijalnog doba i u najprepoznatljivijem simbolu grada – Biblioteci Alexandrini, nasljednici jedne od najvećih riznica znanja u historiji čovječanstva.
Antička Aleksandrijska biblioteka, osnovana prije više od 2.300 godina u doba Ptolemeja I, bila je najvažnije središte znanja starog svijeta. U njenim dvoranama stvarali su najveći umovi helenističkog doba: Euklid, čija je geometrija oblikovala nauku više od dva milenija, Arhimed, pionir fizike i inženjerstva, te Eratosten, koji je među prvima izračunao obim Zemlje i postavio temelje savremene geografije.
Nažalost, Velika biblioteka pretrpjela je više požara tokom svog postojanja i naposljetku bila uništena, ali ideja da put do znanja treba biti otvoren svima nikada nije izblijedila. Više od dvije hiljade godina kasnije, na istom mjestu, smještena neposredno uz more od kojeg je dijele samo ulica i pješčana plaža, iznikla je nova Aleksandrijska biblioteka, moderna verzija drevne biblioteke.
Kada se približite zgradi, dočekuje vas monumentalna fasada prekrivena sivim granitom na kojem su urezana slova i znakovi iz gotovo svih poznatih pisama svijeta – od hijeroglifa do kineskih ideograma. Zid predstavlja univerzalnost jezika i ideja, a u njegovoj jednostavnosti krije se poruka da znanje pripada svima.
Zgrada je kružnog oblika, promjera oko 160 metara i ima 11 spratova – četiri pod zemljom i sedam iznad. Prostire se na oko 70.000 kvadratnih metara.
Unutrašnjost biblioteke jednako je impresivna. Glavna čitaonica raspoređena je na više nivoa i može primiti gotovo 2.000 posjetilaca odjednom. Tu se čuvaju milioni knjiga, ali i digitalne kopije starih rukopisa, što biblioteku čini jednom od najmodernijih na Bliskom istoku.
“Biblioteka je pristupačna osobama s invaliditetom – spratovi su povezani liftovima, rampe omogućavaju kretanje između polica i radnih zona, a na svakom nivou nalaze se stolovi prilagođeni standardima za pristupačnost. Poseban odjel za slijepe i slabovidne posjetioce opremljen je računarima sa softverom za čitanje, Braille‑štampanjem i audio knjigama”.
Osim glavne čitaonice, kompleks obuhvata specijalizovane odjele za mlade, biblioteku za slijepe i slabovidne, muzeje, galerije i izložbene prostore, planetarij te školske i istraživačke centre, pretvarajući ovaj prostor u živu kulturnu scenu u kojoj svaki posjetitelj može pronaći sadržaje po svom ukusu.
“Arhitektura biblioteke inspirisana je izlazećim suncem – njen kružni oblik i nagnuta konstrukcija djeluju kao disk koji izranja iz mora što simbolizuje novi početak nakon stoljeća šutnje koja je uslijedila nakon uništenja antičke biblioteke”.
U sklopu muzejske izložbe mogu se vidjeti originalne mašine iz Bulaq Press – prve egipatske štamparije koja je dvadesetih godina 19. stoljeća započela štampanje knjiga i novina. U Muzeju antičkih rukopisa izloženi su stari tekstovi i dokumenti na papirusu, dok Muzej nauke i tehnologije na zanimljiv način prikazuje razvoj ljudskih otkrića kroz vrijeme. Posebnu pažnju privlači Galerija umjetnosti, gdje se redovno održavaju izložbe egipatskih i stranih umjetnika, kao i planetarij koji posjetioce vodi na putovanje kroz svemir. U sklopu biblioteke nalazi se i Internet arhiva – digitalni projekat koji čuva milijarde stranica iz virtualnog svijeta i prenosi znanje novim generacijama.
“Arhitektonski projekt moderne Bibliotheca Alexandrina osmislila je renomirana norveška firma Snøhetta, pobjednik međunarodnog konkursa egipatske vlade 1989. godine. Snøhetta je poznata po inovativnim projektima širom svijeta, uključujući Opernu kuću u Oslu, podvodni restoran Under takošer u Norveškoj i hotel Svart u Arktičkom krugu koji je simbol budućnosti održivog turizma. Njihov rad na Bibliotheci Alexandrini spaja modernu arhitekturu i funkcionalnost, stvarajući prostor koji je simbol znanja, otvoren za javnost i prilagođen svim posjetiocima!.
Ispred biblioteke stoji statua Aleksandra Velikog, osnivača Aleksandrije, čiji je pogled uprt prema daljinama kao da i dalje traži nove svjetove, podsjećajući da je upravo on ovdje zamislio grad koji će biti središte učenja i dijaloga.
U kompleksu biblioteke smještene su suvenirnica i kafeterije, idealno mjesto za predah uz kafu, pogled na more i impresivnu arhitekturu zgrade.
Radno vrijeme i cijene ulaznica pogledajte na linku OVDJE
“Naše putovanje Egiptom, organizovano po pozivu agencije Egypt Holiday Travel iz Kaira, povodom otvaranja Velikog egipatskog muzeja (Grand Egyptian Museum – GEM), bilo je prilika da otkrijemo Aleksandriju, Kairo i veličanstvene piramide, te osjetimo toplinu i iskreno egipatsko gostoprimstvo.
Zahvalni smo gospodinu Amr Reyadu, vlasniku agencije Egypt Holiday Travel, na srdačnom dočeku i pažnji koju nam je posvetio”.
