Arhiv Bosne i Hercegovine u Sarajevu 23. i 24. septembra 2026. godine organizuje Dane otvorenih vrata u okviru Evropskih dana baštine 2026. Posjetioci će imati priliku zaviriti u svijet arhivskog naslijeđa, vidjeti odabrane originalne dokumente i fotografije te saznati kako se građa koja svjedoči o prošlosti Bosne i Hercegovine čuva, štiti i restaurira.
Tokom posjete bit će predstavljeni rad arhivista, konzervatora i restauratora, kao i način na koji arhivski dokumenti postaju vrijedan izvor za istraživanje. Posebna pažnja bit će posvećena pričama koje se kriju iza dokumenata i procesu njihovog očuvanja za buduće generacije.
Arhiv s tradicijom dugom gotovo osam decenija
Arhiv Bosne i Hercegovine osnovan je 12. decembra 1947. godine, rješenjem Vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine, čime je osnovana prva moderna arhivska ustanova u Bosni i Hercegovini. Ovaj datum danas se obilježava kao Dan arhiva Bosne i Hercegovine. Od 1965. godine ustanova djeluje pod nazivom Arhiv Bosne i Hercegovine.
Iako je moderna arhivska služba organizovana tek nakon Drugog svjetskog rata, tradicija čuvanja pisanog naslijeđa na prostoru Bosne i Hercegovine mnogo je starija. Dokumente su kroz stoljeća čuvale različite ustanove, među kojima biblioteke i muzeji, ali i samostani i pojedinci.
Tragovi organizovanog čuvanja dokumenata sežu duboko u srednji vijek. Bosanski vladari imali su na svojim dvorovima kancelare koji su sastavljali isprave, a među najpoznatijim sačuvanim dokumentima je povelja Kulina bana iz 1189. godine. Razvijena kancelarijska praksa nastavila se i za vrijeme kasnijih bosanskih vladara, a srednjovjekovne povelje danas predstavljaju jedan od najvažnijih izvora za proučavanje prošlosti Bosne.
Do danas je sačuvan relativno mali broj srednjovjekovnih povelja. U Arhivu Bosne i Hercegovine čuvaju se, između ostalog, povelje kralja Dabiše iz 1395. godine i Stjepana Tomaša Ostojića iz 1459. godine, kao i prijepis jedne povelje kralja Dabiše iz XVI stoljeća.
Važan dio arhivske tradicije razvijao se i tokom osmanskog perioda, kada su se službeni spisi vodili i čuvali u okviru različitih administrativnih ureda. Posebnu vrijednost imali su defteri, katastarske i druge službene knjige koje su sadržavale brojne podatke o stanovništvu, naseljima, zemljištu i upravi.
Sredinom XIX stoljeća, s reformama Osmanskog carstva i promjenama u organizaciji Bosanskog vilajeta, razvijalo se i modernije kancelarijsko poslovanje. U Sarajevu su uvedeni organizovaniji sistemi za vođenje korespondencije, protokola i pismohrane, dok su se spisi čuvali prema utvrđenim pravilima.
Arhivska građa sačuvana je i zahvaljujući franjevačkim samostanima. Prvi poznati pomen arhiva u historiji Bosne i Hercegovine vezuje se za 1544. godinu, kada je zaslugom fra Pavla Civića osnovan Arhiv Redodržave Bosne Srebrene. Posebno vrijedne zbirke kroz stoljeća čuvali su samostani u Fojnici, Kraljevoj Sutjesci i Kreševu.
Vrijedne zbirke danas se nalaze i u drugim ustanovama, među kojima je Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, koja čuva veliki broj rukopisa, dokumenata, deftera i sidžila. Značajne orijentalne zbirke postoje i u pojedinim arhivima širom Bosne i Hercegovine.
Tokom austrougarskog perioda dodatno se razvijaju sistemi upravljanja i čuvanja službenih spisa. Iako tada u Bosni i Hercegovini nije osnovan moderni zemaljski arhiv, značajan dio arhivske građe čuvao je i obrađivao Zemaljski muzej u Sarajevu. Već početkom XX stoljeća pojavile su se inicijative za osnivanje Zemaljskog arhiva, posebno zbog ogromne količine dokumentacije koja se tokom austrougarske uprave nakupila u različitim uredima.
Dani otvorenih vrata u Sarajevu
Dani otvorenih vrata Arhiva Bosne i Hercegovine bit će prilika da se dio ovog bogatog naslijeđa upozna iz neposredne blizine. Posjetioci će moći vidjeti odabrane originalne dokumente i fotografije, upoznati se s radom arhivista, konzervatora i restauratora te saznati kako se arhivska građa štiti od propadanja.
Program se održava 23. i 24. septembra 2026. godine od 10 do 14 sati u Arhivu Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Broj posjetilaca po grupi je ograničen, pa je potrebno prethodno najaviti dolazak putem e-maila projekti@arhivbih.gov.ba.
Dani otvorenih vrata organizuju se u okviru Evropskih dana baštine 2026, a posjeta je prilika da se kroz originalne dokumente, fotografije i priče upozna dio historije Bosne i Hercegovine koji se čuva u arhivskim zbirkama.
