Nebeski svod oduvijek je fascinirao ljude, posebno noću kada se po njemu prospu blistave zvijezde. Znaju li one koliko su nam važne ili na naše divljenje samo stidljivo trepću? Upravo iz te vječite čovjekove potrebe da posmatra kosmos razvio se astroturizam, specifičan oblik putovanja koji nas vraća prirodi i nebu.
Ljudska potreba da raspetlja tajne univerzuma rezultirala je ovim neobičnim pokretom. Ipak, astroturizam ne treba miješati sa svemirskim turizmom i putovanjima u kosmos, na koja bismo se vjerovatno svi rado uputili. Ovaj oblik putovanja zadržava nas čvrsto na zemlji, s pogledom uprtim u nebo.
Laboratorij za istraživanje svemira
Ovo je priča o drugim vrstama putovanja, priča o ljudima koji posjećuju tačke na Zemlji sa kojih je moguće posmatrati ledene zvijezde na mračnom nebu i pustiti ih da pričaju priče. Priče o ljudima koji čekaju svoju zvijezdu padalicu da zamisle želju koja se sigurno ostvaruje jer neke su želje vrijedne čekanja da se jedna zvijezda na dalekom nebu otkači i padne u bezdan.
Riječ je o mjestima koja su daleko od svjetlosnih zagađenja i turizma, koja zadnjih decenija bilježe rast zbog sve većeg broja rijetkih astronomskih događaja, poput pomračenja Sunca i posebnih meteorskih pljuskova, koji privlače na hiljade ljudi širom svijeta na najposebnije od svih posebnih lokacija.
Pa je tako Atacama, najsuša pustinja na svijetu, svojevrstan laboratorij za istraživanje svemira jer se nebo iznad nje smatra najmračnijim na svijetu. Čile je, treba reći, kolijevka razvoja astroturizma i sa svojih preko 30 zvjezdarnica najznačajnija astro turistička svjetska destinacija.
Od Igmana i Dejčića do Lukomira: Lokacije sa najljepšim pogledom na nebo
Ova vrsta turizma je u našoj zemlji još u uvijek u povoju ali zahvaljujući entuzijastima mnogo se radi na popularizaciji lokacija koje su pogodne za posmatranje neba.
Prostor na Velikom Polju na Igmanu jedna je od tih lokacija, uz rejon Oblih Brda kod Dejčića, i Lukomir. Ljubazni stanovnici i udaljenost od svjetlosnih zagađenja, čini ga idealnom kombinacijom, ne samo za promatranje Mliječnog puta i drugih zvjezdanih formacija, nego i za ruralni turizam. Tamnog neba, kojeg je inače u Evropi sve manje, ima i iznad Maglića te u rejonu Glamočkog polja.
Satelitski snimci Evrope noću jasno pokazuju da najtamnijih zona ima upravo u našoj zemlji, što dokazuje da Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal za astroturizam. Istina, još uvijek smo daleko od dobijanja zvanične oznake međunarodnog parka tamnog neba, za razliku od susjedne Hrvatske koja je na ovom polju učinila mnogo više.
Lastovo i Papuk pod zvjezdanim plaštom
U najvišoj, takozvanoj zlatnoj kategoriji, nalazi se Međunarodni park tamnog neba Vrani kamen, jedini takav u Hrvatskoj. Prostire se na osam hiljada hektara površine planine Papuk u neposrednoj blizini Daruvara.Hrvatsko ostrvo Lastovo, koji ima i svoj festival Lastovo u zvijezdama, takođe je omiljena destinacija za astroturizam. Zbog izolovanog položaja, ovo ostrvo ima jednu od najnižih stopa svjetlosnog zagađenja u Evropi. S druge strane, Petrova gora – Biljeg izgubio je status parka tamnog neba upravo zbog naknadnog svjetlosnog zagađenja.
Mnoge turističke destinacije danas aktivno rade na privlačenju ove grupe gostiju. Osim infrastrukture prilagođene posmatranju noćnog neba, pojedini rezorti omogućavaju specijalizovane kurseve i radionice, kao i predavanja o svemiru. To posjetiocima, osim samog posmatranja neba i zvijezda, omogućava i bolje razumijevanje astronomskih fenomena.
Dark Sky Festival na Visočici
Na početku zamišljen kao Festival astrofotografije, ovaj događaj je nakon samo nekoliko godina održavanja postao Dark Sky Festival. Danas okuplja fotografe i ljubitelje posmatranja neba, a njihov broj iz godine u godinu raste. Jednom godišnje, krajem jula ili početkom augusta, na planini Visočici okuplja ih poznati bosanskohercegovački dizajner i fotograf Kemal Bećirević.
Prva izložba astrofotografije
Bosanskohercegovačkog astrofotografa Jasmina Dolamića svemir je očarao još u osnovnoj školi, a ljubav prema zvjezdanom nebu traje i danas. Svoj prvi snimak zabilježio je 1. aprila 2019. godine mobitelom kroz okular teleskopa. Zahvaljujući savremenoj opremi, do danas je napravio niz impresivnih radova koji bi uskoro mogli krasiti njegovu prvu samostalnu izložbu.
Foto: Jasmin Dolamić
Foto: Jasmin Dolamić
Opservatorija Visoko
Na krovu šoping-centra i hotela VEMA u Visokom smještena je jedina astronomska opservatorija u Bosni i Hercegovini. Opremljena savremenim teleskopom prečnika 35,5 centimetara i bazom sa 145.000 nebeskih objekata, potpuno je automatizovana i otvorena za javnost. Iako prvenstveno ima edukativnu ulogu, njeno otvaranje označava povratak ozbiljne astronomije u našu zemlju i mali, ali značajan korak na nebeskoj karti za astroturizam.
Bosna i Hercegovina ima rijetku privilegiju – njeno nebo je još uvijek dovoljno tamno i čisto da nas podsjeti na veličanstvenost kosmosa. I dok se Evropa bori sa svjetlosnim zagađenjem, naša planinska prostranstva ostaju utočište za sve one koji žele osjetiti mir pod zvjezdanim svodom. Na nama je samo da prepoznamo taj potencijal, ugasimo svjetla i dopustimo zvijezdama da nam pokažu put.
