Na inicijativu JU Muzej Sarajeva, „bosanski ćilim“ uvršten je na Preliminarnu otvorenu listu nematerijalnog kulturno-historijskog naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine, kao i na Preliminarnu otvorenu listu nematerijalnog kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
Prijava s pratećom dokumentacijom dostavljena je Federalnom ministarstvu kulture i sporta, a realizirana je u partnerstvu s JU Zavičajni muzej Travnik i istraživačicom bosanskog ćilima Amilom Smajović.
JU Muzej Sarajeva od 1949. godine prikuplja, proučava, čuva i prezentira društvenu, ekonomsku i kulturnu historiju Sarajeva od najstarijih vremena do danas. U okviru Etnološke zbirke, kao i u muzejskim depandansima Svrzina kuća i Despića kuća, čuva se značajna kolekcija bosanskih ćilima koji su dokumentirani, inventarirani i stručno obrađeni uz prateću fotografsku dokumentaciju.
Na taj način Muzej Sarajeva svrstava se među važne muzejske institucije u Bosni i Hercegovini koje čuvaju i proučavaju ornamentiku, simboliku, materijale i druge posebnosti bosanskog ćilima.
Upis na preliminarnu listu predstavlja važan korak ka institucionalnom prepoznavanju i zaštiti bosanskog ćilima kao kulturnog dobra. Ovaj jedinstveni tekstilni predmet jedan je od najautentičnijih oblika materijalnog i duhovnog stvaralaštva na prostoru Bosne i Hercegovine.
Kao spoj funkcionalne, estetske i simboličke vrijednosti, bosanski ćilim kroz historiju nije bio samo dio svakodnevnog života, već i čuvar porodičnog identiteta, kolektivnog pamćenja i kulturnog kontinuiteta zajednice.
Iz JU Muzej Sarajeva najavljeno je da će, zajedno s partnerima i nadležnim institucijama, raditi na ispunjavanju kriterija kako bi „bosanski ćilim“ u budućnosti bio kandidiran za upis na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a.
