Jedna fotografija iz opkoljenog Sarajeva obišla je svijet i postala simbol dostojanstva, prkosa i snage žene u ratnim godinama. Na njoj je Meliha Varešanović, Sarajka čiji su držanje, elegancija i miran korak privukli pažnju svjetske javnosti, dok je grad živio pod opsadom.

Fotografija je nastala 1994. godine, sasvim slučajno, na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje. Snimio ju je britanski fotoreporter Tom Stoddart, koji je tog dana radio u Sarajevu. Meliha tada nije ni znala da je fotografisana, niti je mogla pretpostaviti da će prizor kojem je pripadala postati jedna od prepoznatljivih fotografija ratnog Sarajeva.

„Fotografija je nastala 1994. godine, a nastala je s jednim velikim bolom kada je umrla moja mama. Fotografija je nastala slučajno na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje“, prisjetila se Varešanović.

Stoddart je kasnije govorio da se, nakon što je snimio fotografiju, uplašio i potražio zaklon. Meliha je, međutim, nastavila svojim putem. Upravo taj trenutak – žena koja uspravno i smireno hoda gradom izloženim svakodnevnoj opasnosti – fotografiji je dao posebnu snagu.

Korak kao znak prkosa

Meliha je kasnije govorila da je ponosan hod dio njenog karaktera, ali i nešto što je naslijedila od majke. Tokom rata, kako je ispričala, nikada nije trčala.

Nije željela pokazati strah onima koji su posmatrali grad kroz nišane.

„Na svoj način sam željela da odagnam taj strah. To je bio poseban osjećaj prkosa, ponosa i inata“, kazala je.

Upravo su prkos i dostojanstvo postali neodvojivi od priče o fotografiji. U gradu bez normalnih uslova za život, svakodnevni odlazak po vodu, hranu ili druge potrepštine nosio je rizik, ali je Meliha nastojala zadržati osjećaj normalnosti.

Uprkos nedostatku struje, vode i hrane, brinula je o svom izgledu i štedjela ono što je imala.

„Jaka volja i navika, želja da živim i lijepo izgledam“, objasnila je govoreći o tome kako je uspijevala zadržati svoj izgled u ratnim godinama.

Fotografija koja je stigla do svjetskih časopisa

Fotografija je objavljena u brojnim svjetskim medijima, među kojima su bili časopis Life i Sunday Times. Ipak, Meliha dugo nije znala da je upravo ona žena s fotografije koja je obišla svijet.

Za njenu priču saznala je na neobičan način. U paketu s odjećom koji su joj poslale žene iz Engleske nalazio se primjerak časopisa Life. Na naslovnici je bila njena fotografija.

„To mi je bilo posebno zadovoljstvo. Tek 2012. godine uslijedio je susret“, prisjetila se Varešanović.

Tada je priča o fotografiji dobila i lični nastavak, nakon što je upoznala fotografa koji je zabilježio njen hod kroz ratno Sarajevo.

Sarajevska Sophia Loren

Meliha Varešanović s vremenom je dobila nadimak sarajevska Sophia Loren, a njena fotografija ponovo je privukla pažnju međunarodne javnosti kada ju je magazin Cracked uvrstio među fotopriče o hrabrim ženama i buntovnicama iz historije.

Uz fotografiju je opisana kao žena koja je „donijela glamur u ratnu zonu“.

Danas se ta fotografija ne pamti samo kao dokument jednog ratnog vremena. Ona je postala dio vizuelne priče o Sarajevu, gradu čiji su stanovnici, uprkos strahu i svakodnevnoj opasnosti, nastojali sačuvati dostojanstvo, navike i osjećaj života.

Meliha Varešanović ostala je zapamćena upravo po tome: kao žena koja je kroz opkoljeno Sarajevo hodala uspravno, elegantno i bez trčanja, pretvarajući običan trenutak iz svakodnevice u fotografiju koju je upoznao cijeli svijet.

Desert koji ruši pravila: Kremasta San Sebastian torta bez kore i komplikacija

San Sebastian cheesecake je slastica koja je postala globalni hit upravo zato što ne slijedi klasična pravila slastičarstva. Umjesto savršeno ravne površine i urednih slojeva, ova…

San Sebastian cheesecake je slastica koja je postala globalni hit upravo zato što ne slijedi klasična pravila slastičarstva. Umjesto savršeno ravne površine i urednih slojeva, ova torta slavi „nesavršen“ izgled – tamnu, gotovo karameliziranu koricu i izuzetno kremastu unutrašnjost.

Porijeklom iz Španije, ovaj desert je osvojio ljubitelje slatkog širom svijeta zahvaljujući jednostavnoj pripremi i bogatom ukusu koji podsjeća na spoj klasičnog cheesecakea i kremastog suflea.

Sastojci:

  • 600 g krem sira
  • 250 ml slatkog vrhnja (min. 30% masti)
  • 180 g šećera
  • 4 jaja
  • 1 kašika brašna
  • 1 kašičica vanilije (po želji)
  • prstohvat soli

Priprema:

Rernu zagrijte na 210–220°C. Visoka temperatura je ključ za karakterističnu tamnu, karameliziranu površinu.

Krem sir i šećer izmiksajte dok smjesa ne postane glatka. Dodajte jaja jedno po jedno, zatim umiješajte slatko vrhnje, vaniliju i so. Na kraju lagano dodajte brašno.

Smjesu sipajte u kalup obložen papirom za pečenje koji prelazi preko ivica, jer će torta tokom pečenja narasti. Pecite 35–45 minuta, dok površina ne postane tamno zlatna, a sredina ostane blago drhtava.

Ostavite da se ohladi na sobnoj temperaturi, zatim je stavite u frižider najmanje 4 sata, idealno preko noći.

Servira se hladna, bez dodataka, iako se po želji može poslužiti uz bobičasto voće ili karamel preliv.

Foto: Pexels/ Melike B
Facebook
Twitter
LinkedIn

MOŽE VAM SE DOPASTI

POVEZANI ČLANCI