Drugo džemre je prema narodnom vjerovanju trenutak kada se priroda počinje buditi iz zimskog sna. Nakon što prvo džemre “padne” u zrak i donese blago zatopljenje, drugo džemre “udara u vodu”, što simbolično označava zagrijavanje voda – rijeka, potoka, jezera i mora. Vjeruje se da se tada voda počinje oslobađati zimskog leda i hladnoće, a priroda polako prelazi iz zime u proljeće. Nakon što je 19. februara prvo džemre „udarilo“ u zrak, 26. februara nastupa i drugo – ono koje „udara“ u vodu.

Riječ džemre dolazi iz turskog jezika i znači talas ili toplinski udar, a vezuje se za posljednjih 50 dana zime, period koji se u narodu naziva hamsin. Vjeruje se da prvo džemre zagrijava zrak, drugo vodu čime sprječava njeno smrzavanje, dok treće, koje stiže 5. marta, „udara“ u zemlju i čini je spremnom za prve poljoprivredne radove.

Iako sva tri džemreta simbolično najavljuju dolazak proljeća, zima se tada još ne povlači u potpunosti. Nakon njih slijede takozvane babine huke, period promjenjivog i nestabilnog vremena koji obično traje od 10. marta do sredine aprila. Tih dana smjenjuju se sunce, kiša, pa čak i snijeg, često uz snažan vjetar, pravi „sukob“ godišnjih doba.

Tek kada babine huke prođu, može se reći da je proljeće zaista stiglo i da se priroda budi u punom sjaju. Ipak, promjena godišnjeg doba ne prija svima, mnogi se tada suočavaju s alergijama, virusnim i bakterijskim infekcijama, proljetnim umorom ili sezonskim padom raspoloženja.