U zapadnom dijelu Tihog okeana, u regiji Mikronezije, nalazi se arhipelag koji se često navodi kao jedan od najambicioznijih primjera ekološke politike na svijetu. Sa više od 500 ostrva i oko 21.000 stanovnika, ova država je u posljednjim decenijama uvela niz mjera zaštite mora kakve rijetko gdje postoje u tom obimu.

Još 2009. godine postala je prva zemlja na svijetu koja je uspostavila nacionalno utočište za ajkule, zabranivši njihov komercijalni ribolov u svojim vodama. Nekoliko godina kasnije, 2015. godine, uspostavljeno je veliko morsko utočište koje štiti oko 80 posto teritorijalnih voda od komercijalnog ribolova, rudarenja i eksploatacije morskih resursa.

Nakon toga uslijedile su dodatne mjere bez presedana: posebna ekološka obaveza koja se utiskuje u pasoše posjetilaca, zabrana korištenja krema za sunčanje koje sadrže hemikalije štetne za koralne grebene, kao i ekološka naknada za turiste koja se plaća pri ulasku u zemlju.

Globalni model zaštite okeana

Za razliku od mnogih država koje se oslanjaju na kampanje podizanja svijesti, ova zemlja je ekološku politiku pretočila u konkretne zakone koji direktno utiču na ponašanje turista, ribara i turističke industrije.

Osnovna logika je jednostavna: ekonomija u velikoj mjeri zavisi od zdravlja koralnih grebena, morskih ekosistema i biodiverziteta. Njihovo propadanje direktno bi ugrozilo turizam, ribarstvo i ukupnu održivost lokalne zajednice.

Zbog toga su uvedene preventivne mjere – umjesto čekanja da se priroda degradira, ograničenja su uvedena unaprijed kako bi se spriječila nepovratna šteta.

Zabrana krema za sunčanje i zaštita korala

Jedna od najzapaženijih mjera odnosi se na zabranu određenih vrsta krema za sunčanje. Povod za ovu odluku bio je naučni izvještaj koji je pokazao prisustvo štetnih hemikalija u jedinstvenom Jezeru meduza, jednoj od najpoznatijih prirodnih atrakcija u zemlji i dijelu UNESCO-ove baštine.

U jezeru žive milioni meduza koje su se tokom hiljada godina razvile u izolovanom ekosistemu. Istraživanja su pokazala da supstance iz krema za sunčanje dospijevaju u vodu i akumuliraju se u osjetljivom sistemu, predstavljajući ozbiljan rizik za korale i morske organizme.

Hemikalije poput oksibenzona i sličnih spojeva povezane su sa oštećenjem korala, poremećajem rasta i povećanim rizikom od izbjeljivanja grebena, posebno u područjima intenzivnog turizma.

Procjene pokazuju da svake godine hiljade tona ovih supstanci završe u okeanima, što dodatno naglašava razmjere problema.

Prva država sa zakonskom zabranom štetnih krema

Ova država je 2018. godine usvojila zakon kojim se zabranjuje uvoz i prodaja krema za sunčanje koje sadrže sastojke štetne za morske ekosisteme. Zabrana je stupila na snagu 2020. godine, čime je postala prva zemlja na svijetu sa ovakvom regulativom.

Lista zabranjenih supstanci uključuje više hemijskih jedinjenja povezanih sa štetnim utjecajem na koralne grebene. Prekršaji se kažnjavaju novčanim kaznama, a zabranjeni proizvodi mogu biti oduzeti na ulazu u zemlju.

Ekološka obaveza za posjetioce

Poseban element politike zaštite prirode je i obavezna ekološka poruka koju svaki posjetilac dobija pri ulasku u zemlju. Ona se nalazi u pasošu i predstavlja svojevrsni ugovor između posjetitelja i prirode koju dolaze da vide.

Ova poruka podsjeća turiste na odgovorno ponašanje – od zabrane oštećivanja prirodnih staništa do poštovanja morskih ekosistema. Na taj način zaštita okoliša postaje lična obaveza svakog posjetioca, a ne samo formalno pravilo.

Svi posjetioci plaćaju i posebnu ekološku naknadu koja se koristi za zaštitu prirode i održavanje morskih ekosistema. Ono što ovu mjeru razlikuje jeste činjenica da se plaća samo jednom i vrijedi za sve buduće posjete.

Cilj nije masovni turizam, već održiv model koji daje prednost posjetiocima koji poštuju pravila i vraćaju se, uz minimalan uticaj na prirodu.

Pored zaštite ajkula, uvedene su mjere očuvanja i za druge ugrožene vrste, uključujući mante, dugonge i brojne vrste tropskih riba koje nastanjuju koralne grebene.

Ovaj morski prostor dom je za više od 1.300 vrsta riba i oko 700 vrsta korala, što ga svrstava među najbogatije morske ekosisteme na svijetu i jednu od najvažnijih ronilačkih destinacija.

Na ovaj način, ova pacifička država se pozicionirala kao jedan od najdosljednijih svjetskih primjera kada je riječ o zaštiti mora i razvoju održivog turizma.

Vaša krema za sunčanje možda zagađuje more: Vodič za ekološki bolje alternative