Jedna fotografija iz opkoljenog Sarajeva obišla je svijet i postala simbol dostojanstva, prkosa i snage žene u ratnim godinama. Na njoj je Meliha Varešanović, Sarajka čiji su držanje, elegancija i miran korak privukli pažnju svjetske javnosti, dok je grad živio pod opsadom.

Fotografija je nastala 1994. godine, sasvim slučajno, na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje. Snimio ju je britanski fotoreporter Tom Stoddart, koji je tog dana radio u Sarajevu. Meliha tada nije ni znala da je fotografisana, niti je mogla pretpostaviti da će prizor kojem je pripadala postati jedna od prepoznatljivih fotografija ratnog Sarajeva.

„Fotografija je nastala 1994. godine, a nastala je s jednim velikim bolom kada je umrla moja mama. Fotografija je nastala slučajno na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje“, prisjetila se Varešanović.

Stoddart je kasnije govorio da se, nakon što je snimio fotografiju, uplašio i potražio zaklon. Meliha je, međutim, nastavila svojim putem. Upravo taj trenutak – žena koja uspravno i smireno hoda gradom izloženim svakodnevnoj opasnosti – fotografiji je dao posebnu snagu.

Korak kao znak prkosa

Meliha je kasnije govorila da je ponosan hod dio njenog karaktera, ali i nešto što je naslijedila od majke. Tokom rata, kako je ispričala, nikada nije trčala.

Nije željela pokazati strah onima koji su posmatrali grad kroz nišane.

„Na svoj način sam željela da odagnam taj strah. To je bio poseban osjećaj prkosa, ponosa i inata“, kazala je.

Upravo su prkos i dostojanstvo postali neodvojivi od priče o fotografiji. U gradu bez normalnih uslova za život, svakodnevni odlazak po vodu, hranu ili druge potrepštine nosio je rizik, ali je Meliha nastojala zadržati osjećaj normalnosti.

Uprkos nedostatku struje, vode i hrane, brinula je o svom izgledu i štedjela ono što je imala.

„Jaka volja i navika, želja da živim i lijepo izgledam“, objasnila je govoreći o tome kako je uspijevala zadržati svoj izgled u ratnim godinama.

Fotografija koja je stigla do svjetskih časopisa

Fotografija je objavljena u brojnim svjetskim medijima, među kojima su bili časopis Life i Sunday Times. Ipak, Meliha dugo nije znala da je upravo ona žena s fotografije koja je obišla svijet.

Za njenu priču saznala je na neobičan način. U paketu s odjećom koji su joj poslale žene iz Engleske nalazio se primjerak časopisa Life. Na naslovnici je bila njena fotografija.

„To mi je bilo posebno zadovoljstvo. Tek 2012. godine uslijedio je susret“, prisjetila se Varešanović.

Tada je priča o fotografiji dobila i lični nastavak, nakon što je upoznala fotografa koji je zabilježio njen hod kroz ratno Sarajevo.

Sarajevska Sophia Loren

Meliha Varešanović s vremenom je dobila nadimak sarajevska Sophia Loren, a njena fotografija ponovo je privukla pažnju međunarodne javnosti kada ju je magazin Cracked uvrstio među fotopriče o hrabrim ženama i buntovnicama iz historije.

Uz fotografiju je opisana kao žena koja je „donijela glamur u ratnu zonu“.

Danas se ta fotografija ne pamti samo kao dokument jednog ratnog vremena. Ona je postala dio vizuelne priče o Sarajevu, gradu čiji su stanovnici, uprkos strahu i svakodnevnoj opasnosti, nastojali sačuvati dostojanstvo, navike i osjećaj života.

Meliha Varešanović ostala je zapamćena upravo po tome: kao žena koja je kroz opkoljeno Sarajevo hodala uspravno, elegantno i bez trčanja, pretvarajući običan trenutak iz svakodnevice u fotografiju koju je upoznao cijeli svijet.

Hobbiton selo Kreševo – Četiri sestre obojile svijet

Hobbiton selo Kreševo čine kućice uređene u različitim stilovima, nose različita imena i, ma koliko htjeli, nećete se moći oteti iščekivanju da vam vrata neke od…

Hobbiton selo Kreševo čine kućice uređene u različitim stilovima, nose različita imena i, ma koliko htjeli, nećete se moći oteti iščekivanju da vam vrata neke od njih otvori glavom i bradom Bilbo Baggins

Fotografije: Hobbiton.ba

Sve se poklopilo baš kao u nekoj priči. I ime grada i ime sela i nastambe vrsta. Pa je u gradiću Kreševo, u selu Rakova Noga, ljubavlju jedne Marije nastala hobbiton nastamba, savršena kulisa ostala nakon snimanja Gospodara prstenova.

Kako je počelo

A šta je Mariju, inžinjerku geologije, navelo da u selu Rakova Noga baš poput rakovog hoda vrati vrijeme unatrag i počne graditi hobbiton kućice i ostvarivati snove o jedinstvenom smještaju u kojem će pojam turizma imati drugačiju definiciju, pitaju se mnogi.

Pa ljubav, recimo. I želja da se ne ostane ukalupljen u zadane standarde. I težnja da se svijetu ponudi nešto drugo, drugačije, ljepše, svjetlije, šarenije, prirodnije. Mjesto gdje će ljudi biti sretniji, mirniji.

Imala je Marija sreću, pa kreativnosti sjeme nije bilo samo u njoj, nego i u njenim sestrama Milijani, Vedrani i Valentini, ispod čijih je prstiju nastajalo sve što bi zamislila. Imala je sreću da su iza nje i sestara stali roditelji iznad čijih bi glava zasigurno u nekom filmu ili crtanom romanu stajao oblačić sa riječima „Vi to možete, čuvamo vam leđa“, pa su u u vrhu porodičnog voćnjaka dobile mjesto koje im je bilo polazna tačka za činjenja ovog svijeta ljepšim mjestom. Tačka sa koje se, gle čuda, pruža pogled na ranč jelena lopatara.

I tako je počelo.

Spojena je ljubav prema rudarstvu (po kojem je kreševski kraj poznat), prirodi i seoskom turizmu.

Hobbit rupe

Unikatne kreševske hobbiton kućice u potpunosti su ručno napravljene, a pravili su ih članovi porodice, zanatlije i građevinci, od ekoloških materijala – drveta, cigle, kamena. Enterijer je ukrašen policama na kojima se nalaze kristali iz kreševskih rudnika, tkanim prostirkama i prekrivačima.

U ovom trenutku dvije kuće su u potpunosti završene, a do kraja ljeta bit će i treća, pa se već prešlo više od pola puta ka cilju od pet – po jedna da je uredi svaka od sestara i jedna koju će zajednički urediti roditelji.

Kućice su zapravo zemunice ili kako ih ljudi zovu „hobbit rupe“. Uređene su u različitim stilovima, nose različita imena i, ma koliko htjeli, nećete se moći oteti iščekivanju da vam vrata neke od njih otvori glavom i bradom Bilbo Baggins. Na jednoj od njih stoji svojevrsno „uputstvo za boravak“ – Speak friend and enter. Slušajući ga i primjenjujući gdje god da dođete, možete učiniti svijet boljim mjestom.

U svaku se „hobbit rupu“ mogu smjestiti četiri odrasle osobe uz pravi hobitonski komfor – mali dnevni boravak pregradom odvojen od kreveta, kuhinjica, trpezarija, toalet te, naravno, roštilj. Uskoro će pred kućice biti dovedena termalna voda koja izvore u blizini i zdrava je za kožu, pa ćete imati pravi pravcati jakuzzi ili spa na otvorenom.

Kraljevski bedem

Luksuza ovdje neće nedostajati, posebno kada se privedu kraju radovi na kućici koja će nositi naziv Bedem i koja će biti uređena u kraljevskom stilu. Bedem je bio stari grad u kojem je neko vrijeme živjela bosanska kraljica Katarina.

Ono što se željelo ostvariti, i uspjelo je. Cilj je bio bogat sadržaj za odmor u prirodi, mjestu u koje ljudi dolaze i u potrazi za nečim drugačijim, ali ponekad i samo zato jer su fanovi filma.

U hobiton naselju u selu Rakova Noga gosti uživaju u miru, pogledu i privatnosti. Interes je veliki, ali kako bi se gostima na noćenju osigurao istinski mir, nije dozvoljeno u dnevnu posjetu doći bez najave.

HOBBITON KREŠEVO

Tel: +387 (0) 63 695 962
E-mail:info@hobbiton.ba
Rakova noga bb
71260 Kreševo
Bosna i Hercegovina
www.hobbiton.ba

Zato što jedan članak nije dovoljan…

KAMP JAZAVČIJE RUPE – HOBBITON KUĆICA KOD HAN PJESKA

Facebook
Twitter
LinkedIn

MOŽE VAM SE DOPASTI

POVEZANI ČLANCI