Prema najnovijim podacima Ujedinjenih naroda, svijet ulazi u eru ubrzane urbanizacije kakvu do sada nismo poznavali. Gotovo polovina od 8,2 milijarde stanovnika planete danas živi u gradovima, a broj megagradova, urbanih cjelina s više od 10 miliona stanovnika, porastao je na 33.
Najveća koncentracija ovih gradova nalazi se u Aziji, a na samom vrhu liste sada je Jakarta, koja je prema novoj metodologiji procjene urbane populacije preuzela titulu najvećeg grada na svijetu.
Grad koji je prerastao pojam megagrada
Indonezijska prijestolnica je još 2018. godine bila u sredini liste najvećih urbanih područja, dok danas broji oko 42 miliona stanovnika. Time je s prvog mjesta potisnula Tokio, koji je decenijama važio za najveću svjetsku metropolu.
Urbanisti ističu da Jakarta po svojim razmjerima daleko nadilazi klasičnu definiciju megagrada. Njeno širenje postalo je simbol ekstremne urbanizacije, a često se opisuje kao „megagrad u više značenja“ – i po broju stanovnika i po složenosti izazova s kojima se suočava.
Vibrantna Džakarta
Nova metodologija, nova rang-lista
Promjena na vrhu liste djelimično je rezultat preciznijeg načina na koji Ujedinjeni narodi danas definišu granice gradova i njihovih šireg urbanog područja. Kada su u obzir uzete stvarne funkcionalne cjeline, postalo je jasno koliko se Jakarta zapravo proširila.
Iza nje slijedi Dhaka s oko 36 miliona stanovnika, dok je Tokio pao na treće mjesto. Među deset najvećih metropola svijeta nalaze se još New Delhi, Šangaj, Guangzhou, Kairo, Manila, Kolkata i Seul.
Cijena ubrzanog rasta
Iako se veliki gradovi često povezuju s razvojem i prilikama, Jakarta pokazuje i tamniju stranu eksplozivnog rasta. Grad se svakodnevno suočava s ogromnim saobraćajnim gužvama, prenapučenošću i infrastrukturom koja teško prati potrebe miliona stanovnika.
Poplave su sve češće, a dodatni problem predstavlja činjenica da se tlo ispod grada ubrzano spušta. Zbog intenzivnog crpljenja podzemnih voda, pojedini dijelovi Jakarte tonu nekoliko centimetara godišnje. Stručnjaci upozoravaju da bi znatni dijelovi grada do sredine stoljeća mogli završiti ispod nivoa mora.
Kako će izgledati budućnost megagradova?
Prema dugoročnim demografskim projekcijama, Jakarta bi već sredinom stoljeća mogla izgubiti titulu najvećeg grada. Očekuje se da će Dhaka premašiti 52 miliona stanovnika i preuzeti prvo mjesto.
U isto vrijeme, Tokio se suočava s potpuno suprotnim trendom. Zbog starenja stanovništva i depopulacije, japanska metropola bi mogla izgubiti gotovo tri miliona stanovnika, što dodatno naglašava dubinu demografskih promjena s kojima se suočava Japan.
Za putnike i urbane istraživače, ovi podaci nude fascinantan uvid u to kako se svjetski gradovi mijenjaju i koliko su izazovi održivog urbanog razvoja danas važni, ne samo za lokalne zajednice nego i za budućnost globalnih destinacija.
