Međunarodni dan močvara i močvarnih staništa obilježava se svake godine 2. februara, s ciljem podizanja svijesti o jednom od najugroženijih, ali i najvažnijih ekosistema na planeti.

Kada bi se pravilo simbolično „takmičenje“ među ekosistemima po brzini uništavanja i degradacije, močvare bi, nažalost, odnijele prvo mjesto. Podaci pokazuju da se močvarna područja uništavaju tri puta brže nego šume, a između 1970. i 2015. godine nestalo je oko 35 posto svjetskih močvara. Taj se negativni trend dodatno ubrzava od 2000. godine.

Močvare se često nazivaju „bubrezima prirode“ ili „ekološkim supermarketima“, jer filtriraju vodu, skladište ugljik, ublažavaju klimatske ekstreme i osiguravaju stanište ogromnom broju biljnih i životinjskih vrsta. Ipak, izložene su snažnim pritiscima megatrendova poput klimatskih promjena, urbanizacije, rasta stanovništva, naročito u obalnim i riječnim područjima, kao i promjena u korištenju zemljišta i vode.

Dodatne prijetnje predstavljaju isušivanje močvara, zagađenje, neodrživa upotreba resursa, invazivne vrste, regulacija rijeka branama, taloženje sedimenata usljed krčenja šuma te erozija tla.

Močvare i voda – tema koja povezuje život

Močvare izravno ili neizravno osiguravaju gotovo svu svjetsku potrošnju slatke vode, dok više od milijardu ljudi ovisi o njima za opstanak.

Iako zauzimaju relativno mali dio kopnene površine, u močvarama živi i razmnožava se do 40 posto svjetskih biljnih i životinjskih vrsta. Istovremeno, više od četvrtine močvarnih biljaka i životinja danas je u opasnosti od izumiranja.

Njihove funkcije su višestruke: regulacija vodnih tokova, zaštita od poplava i oluja, pročišćavanje vode, stabilizacija lokalne klime, skladištenje ugljika (CO₂), ali i izuzetno vrijedan turistički i edukativni potencijal, kojim je nužno upravljati odgovorno i održivo.

Močvare u Bosni i Hercegovini

Prema procjenama, močvare danas pokrivaju više od 12,1 milion km² na globalnom nivou, a između 13 i 18 posto tih područja nalazi se na Ramsarskom popisu močvara od međunarodnog značaja.

Bosna i Hercegovina trenutno ima tri Ramsarska područja, ukupne površine 57.192 hektara:

• Bardača – oko 3.500 hektara

• Livanjsko polje – 45.868 hektara

• Hutovo blato – jedno od najvažnijih močvarnih staništa jugoistočne Evrope

Ova područja imaju ključnu ulogu u očuvanju biodiverziteta, posebno ptica močvarica, ali i u razvoju održivog turizma i lokalnih zajednica.

Ramsarska konvencija i odgovornost danas

Ramsarska konvencija o močvarama od međunarodne važnosti usvojena je 2. februara 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a Bosna i Hercegovina je njen punopravni član od 2001. godine. Misija Konvencije je očuvanje i mudro korištenje svih močvara kroz lokalne, nacionalne i međunarodne aktivnosti, kao temelj održivog razvoja.

Močvare su od presudne važnosti za opstanak svijeta kakav poznajemo. Štiteći ih danas, štitimo vlastitu budućnost. Iako prednjače po brzini uništavanja, močvare moraju biti i među najvišim prioritetima zaštite. Podizanje javne svijesti, edukacija i snažnija institucionalna podrška ključni su koraci kako bi ovaj dragocjeni, ali brzo nestajući ekosistem bio sačuvan za generacije koje dolaze.