Još kao djeci u školi počeli su nam govoriti o važnosti zaštite ozonskog omotača. Učili smo da visoko iznad Zemlje postoji sloj koji nas štiti od štetnog ultraljubičastog zračenja i da njegovo oštećenje nije problem samo za okoliš već i za zdravlje ljudi.
Mnogima su iz školskih udžbenika ostali pojmovi poput „ozonske rupe“, freona i štetnih gasova koji su se nekada koristili u frižiderima, klima-uređajima i različitim aerosolima. Danas se o ovoj temi možda govori nešto manje, ali problem nije nestao – naprotiv, priča o ozonu jedan je od rijetkih primjera kada je međunarodna saradnja pokazala da se veliki ekološki problem može početi rješavati zajedničkim djelovanjem.
Šta je ozonski omotač?
Ozonski omotač je dio Zemljine stratosfere u kojem je koncentracija ozona relativno visoka. Iako je riječ o veoma tankom sloju, njegova uloga je ogromna – apsorbira najveći dio štetnog ultraljubičastog B zračenja koje dolazi do Zemlje.
Bez ove prirodne zaštite ljudi, životinje i biljke bili bi izloženi znatno većim količinama UV zračenja. Povećano izlaganje može povećati rizik od raka kože i oštećenja očiju, ali može utjecati i na ekosisteme.
Kako je nastala „ozonska rupa“?
Tokom 20. stoljeća u velikoj mjeri korištene su supstance poput hlorofluorougljika (CFC), poznatih kao freoni. Koristile su se, između ostalog, u rashladnim uređajima, klima-uređajima i aerosolima.
Kada dospiju u više slojeve atmosfere, njihovi spojevi mogu učestvovati u hemijskim reakcijama koje razgrađuju ozon. Najizraženije stanjivanje ozonskog omotača zabilježeno je iznad Antarktika, gdje se svake godine formirala velika sezonska „ozonska rupa“.
Protokol koji je promijenio stvari
Upravo zbog potrebe za zajedničkim djelovanjem, 1987. godine usvojen je Montrealski protokol, međunarodni sporazum kojim je uvedena kontrola i postepeno ukidanje brojnih supstanci koje oštećuju ozonski omotač.
Sporazum se smatra jednim od najuspješnijih međunarodnih sporazuma u oblasti zaštite okoliša. Zahvaljujući smanjenju proizvodnje i upotrebe štetnih supstanci, ozonski omotač se postepeno oporavlja.
Zašto se Međunarodni dan obilježava 16. septembra?
Ujedinjene nacije proglasile su 16. septembar Međunarodnim danom očuvanja ozonskog omotača, u znak sjećanja na dan kada je 1987. godine potpisan Montrealski protokol.
Ovaj datum podsjeća nas na nešto što smo možda prvi put čuli upravo u školi: ozonski omotač nije neka daleka i apstraktna pojava iz udžbenika. On je jedan od prirodnih zaštitnih mehanizama koji omogućavaju život na Zemlji.
I možda je upravo zato dobro s vremena na vrijeme vratiti se lekcijama koje smo davno učili, jer neke od njih nikada ne prestaju biti važne.
