Međunarodni dan pećina i krša prvi put se obilježava 13. septembra 2026. godine, s ciljem da se širom svijeta skrene pažnja na značaj pećina, kraških predjela, podzemnih voda i osjetljivih ekosistema koji se nalaze ispod površine zemlje.
Dan je proglasio UNESCO u novembru 2025. godine, a njegov cilj je, između ostalog, podizanje svijesti o zaštiti pećina i kraških područja, njihovom istraživanju i održivom turizmu. Pećine čuvaju jedinstvenu geološku i prirodnu baštinu, ali i tragove života ljudi koji su ih koristili hiljadama godina.
Bosna i Hercegovina je upravo jedna od zemalja u kojima se ovaj podzemni svijet može upoznati na posebno zanimljiv način. Zahvaljujući svom kraškom reljefu, na njenom području nalazi se veliki broj pećina, jama, ponora i podzemnih tokova, od kojih su neke uređene za turističke posjete, dok druge ostaju izazov za speleologe i istraživače.
Vjetrenica – podzemni biser Hercegovine
Kada je riječ o pećinama u BiH, posebno mjesto pripada Vjetrenici, smještenoj u Popovom polju kod Ravnog.
Riječ je o najpoznatijoj i jednoj od najznačajnijih pećina u zemlji, koja se izdvaja po izuzetno bogatom podzemnom svijetu. Sistem Vjetrenice dug je više od sedam kilometara, a u njemu je zabilježeno više od 230 taksona, uključujući brojne endemske i troglobiontske vrste. Zbog izuzetne biodiverzitetske vrijednosti, Vjetrenica je upisana i na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.
Posebnost Vjetrenice ogleda se i u njenim podzemnim jezerima, potocima, slapovima i pećinskom nakitu, ali i karakterističnom strujanju zraka po kojem je dobila ime.
Govještica – kilometri neistraženog podzemlja
U kanjonu rijeke Prače, na području Romanije, nalazi se Govještica, jedna od najdužih i najsloženijih pećina u Bosni i Hercegovini.
Njeni podzemni kanali protežu se kilometrima, a istraživanja su tokom godina otkrivala nove dijelove ovog fascinantnog sistema. Pećina je značajna i zbog bogatog životinjskog svijeta, posebno kolonija slijepih miševa, kao i tragova i ostataka pećinskih medvjeda iz davne prošlosti.
Govještica je dobar primjer mjesta koje pokazuje koliko podzemni svijet BiH još uvijek ima prostora za istraživanje.
Bijambare – pećine nadomak Sarajeva
Zaštićeni pejzaž Bijambare jedno je od najpoznatijih izletišta u blizini Sarajeva, ali i značajno kraško područje.
Na ovom prostoru nalazi se osam pećina, među kojima je Srednja bijambarska pećina uređena za posjetioce. Duga je oko 500 metara i sastoji se od četiri dvorane, a posljednja je poznata kao Koncertna dvorana zbog izuzetne akustike. Pećinu krase stalaktiti, stalagmiti i drugi oblici pećinskog nakita.
Bijambare su zanimljive i zbog arheoloških nalaza. U Gornjoj pećini pronađeni su tragovi ljudskog prisustva, uključujući oruđe i oružje iz kamenog doba.
Orlovača – pećinski nakit poput skulptura
U blizini Pala nalazi se Orlovača, jedna od najpoznatijih turistički uređenih pećina u BiH.
Njeni hodnici ukrašeni su stalaktitima, stalagmitima, pećinskim stubovima i aragonitnim formacijama. Dio pećine dug više od pola kilometra uređen je za turističke posjete.
Orlovača je zanimljiva i zbog svojih stanovnika iz davne prošlosti – u njoj su pronađeni ostaci pećinskog medvjeda, dok je danas važna i kao stanište slijepih miševa.
Hrustovačka pećina – tragovi života iz davne prošlosti
U okolini Sanskog Mosta nalazi se nekoliko zanimljivih kraških objekata, među kojima posebno mjesto zauzima Hrustovačka pećina.
Pećina je poznata po bogatom pećinskom nakitu, ali i arheološkim nalazima koji svjedoče o tome da su je ljudi koristili još u davnoj prošlosti. Posebno je zanimljiva takozvana Soba totema, gdje oblici pećinskih stubova podsjećaju na različite skulpture.
U istom području nalazi se i Dabarska pećina, koja u svom centralnom dijelu ima veliko podzemno jezero. U njoj je, kao i u Vjetrenici, zabilježena čovječija ribica.
Vaganska pećina kod Šipova
Kraško bogatstvo nije rezervisano samo za Hercegovinu i okolinu Sarajeva. Kod Šipova se nalazi Vaganska pećina, još jedan zanimljiv primjer podzemne prirodne baštine.
Pećina je uređena za posjetioce, a njeni hodnici i dvorane ukrašeni su različitim oblicima pećinskog nakita. Zbog svoje dostupnosti i prirodnih atrakcija predstavlja zanimljivu destinaciju za ljubitelje speleologije i izleta u prirodu.
Još mnogo pećina krije se ispod BiH
Spisak se ovdje ne završava. Među poznatijim pećinama i speleološkim objektima u Bosni i Hercegovini nalaze se i Dumanova pećina kod Livna, Badanj kod Stoca, Mračna pećina na području Romanije, Megara, Dimšina i Đurićina pećina na Bijambarama, kao i brojni drugi objekti rasuti širom kraških područja zemlje.
Neke od njih mogu se posjetiti, dok su druge namijenjene prvenstveno speleološkim istraživanjima. Upravo zbog toga svaka pećina nije turistička atrakcija u klasičnom smislu – mnoge predstavljaju osjetljive ekosisteme koje je potrebno zaštititi od nekontrolisanih posjeta.
Podzemno bogatstvo koje vrijedi sačuvati
Međunarodni dan pećina i krša prilika je da se podsjetimo da prirodne ljepote nisu samo ono što vidimo iznad zemlje. Ispod šuma, planina, livada i kraških polja nalazi se čitav svijet koji je nastajao hiljadama i milionima godina.
Bosna i Hercegovina zbog svog kraškog reljefa ima izuzetno vrijednu speleološku baštinu. Njene pećine čuvaju podzemne rijeke i jezera, rijetke životinjske vrste, tragove prahistorijskog čovjeka i nevjerovatne oblike koje je voda stvarala kroz ogromne vremenske periode. Zato je 13. septembar više od datuma za ljubitelje pećina, podsjetnik je da ono što je skriveno ispod naših nogu često predstavlja jedno od najvrjednijih prirodnih bogatstava koje imamo.
