Anadolijsko središte Turske, dom mnogih civilizacija kroz stoljeća, i danas brižno čuva mozaik religija, tradicija, filozofija i bogatog kulturnog naslijeđa. Upravo ta raznolikost i danas nadahnjuje putnike iz svih krajeva svijeta da posjete ove jedinstvene, kulturno bogate destinacije. Među najposebnijim iskustvima izdvaja se trajno naslijeđe Mevlane Dželaluddina Rumija, čija su učenja ostavila dubok i neizbrisiv trag na čovječanstvo.
Fotografije: TGA
Svake godine Şeb-i Arus, noć koja simbolizira njegov duhovni „susret s Vječnim“, privlači desetine hiljada posjetilaca u Konyu – duhovno srce Anadolije. Ples derviša, praćen mističnom muzikom i atmosferom duboke duhovnosti, čini ovu godišnju komemoraciju jednom od najznačajnijih i najnadahnutijih kulturnih tradicija u Turskoj.
Vječna mudrost Mevlane
Mevlana Dželaluddin Rumi, rođen 30. septembra 1207. u Balkhu (današnji Afganistan), poticao je iz učene porodice koja je kasnije svoj mir pronašla u Konyi, seldžučkoj prijestonici. Presudan zaokret u njegovom životu desio se 1244. godine, kada je upoznao Šamsa iz Tabriza. Ovo duboko i intenzivno prijateljstvo snažno je oblikovalo njegov duhovni put, ali je naglo prekinuto nakon Šamsovog misterioznog nestanka.
Rumijeve pouke o ljubavi, predanosti i duhovnom putu brzo su stekle slavu, nadilazile granice jezika, religija i kultura. Njegovo monumentalno šestotomno djelo, Mesnevija, napisano na perzijskom jeziku i sastavljeno od oko 25.700 distiha, i danas se smatra jednim od temelja duhovne i mistične književnosti.
Kada je Rumi 1273. godine preminuo u Konyi, u svojoj 66. godini, ostvario je dugo priželjkivano „ponovno sjedinjenje“. Njegova trajna ostavština ljubavi, mudrosti i duhovnog buđenja i danas traje, privlačeći u Konyu desetine hiljada posjetilaca iz cijelog svijeta svake godine.
Rumijeva Konya
Komemoracija „Rumijevog susreta“, koja se tradicionalno održava od 7. do 17. decembra, ove godine obilježava svoje 752. izdanje pod temom „Vrijeme za mir“. Ovaj događaj posjetiocima pruža jedinstvenu priliku da dožive Mevlevijske Sema ceremonije, koje su od 2008. godine uvrštene na UNESCO-vu Listu nematerijalne kulturne baštine kao izrazi uzvišene ljubavi.
Konya je grad poznat po svojoj duboko ukorijenjenoj historiji, impresivnoj seldžučkoj arhitekturi i prepoznatljivoj kuhinji. Tokom desetodnevnog programa, čitav grad oživljava i pretvara se u živopisni kulturni centar nadahnut Mevlaninim duhovnim naslijeđem. Konferencije, čitanja poezije, Sema performansi, izložbe, pozorišne predstave i fotografska takmičenja dodatno obogaćuju atmosferu i čine da se duh Rumija osjeti na svakom koraku.
Učitelj sufizma, humanista i pjesnik Mevlana Dželaludin Rumi, koji je svijetu uputio svoj čuveni poziv „Dođi, ko god da si“, komemorira se u noći njegovog preseljenja, poznatoj kao Šeb-i Arus. Nazivajući je svojom „Noći vjenčanja“, Rumi je taj trenutak doživljavao kao radosno ponovno sjedinjenje s Božanskim. Zato se ova noć stoljećima ne obilježava tugom, već duhom slavlja, smiraja i duboke duhovne kontemplacije.
„Na dan moje smrti, kad bude nošen moj tabut,
ne misli da ću osjećati bol za ovim svijetom.
Ne plači i ne govori: šteta, šteta.
Kada se mlijeko pokvari, veća je šteta.
Kad vidiš da me polože u grob, ja neću nestati.
Zar mjesec i sunce nestanu kad zađu?
Tebi se čini smrt, a to je rađanje.
Grob ti se čini tamnica, a duša je slobodna postala.
Koje to zrno ne nikne kad se stavi u zemlju?
Pa zašto da sumnjaš u zrno čovjekovo?“
Za Rumijev 800. rođendan, 2007. godine – UNESCO je označio Međunarodnom godinom Rumija, a od 1995. godine je 17. decembar posvetio godišnjici njegove smrti. Prvi “Šebi-arus” u Sarajevu održan je 17. decembra 1957. godine u kući Hadži Mujage Merhemića i obiljažava se do danas.
Sahranjen je u turskom gradu Konyji u kojem se danas nalazi i Mevlanin muzej, a u kojem je Rumi poslužio kao inspiracija za osnivanje derviškog reda sufija.
