Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo 5. septembra otvara vrata posjetiocima, donoseći jedinstven pogled na bogato islamsko kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine i autentično bošnjačko iskustvo islama oblikovano kroz stoljeća života na evropskom tlu.
Smješten u srcu Sarajeva, Muzej koji je osnovala Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini svoju stalnu postavku predstavlja kroz tri historijski i kulturno značajne cjeline – Gazi Husrev-begov hanikah, Kuršumlija medresu i Gazi Husrev-begovu biblioteku.
Muzej je zamišljen kao mjesto susreta kulture, umjetnosti, historije i savremenih tehnologija. Njegova misija je prikupljanje, čuvanje, istraživanje i predstavljanje islamskog kulturnog naslijeđa, s posebnim fokusom na iskustvo muslimana Bosne i Hercegovine.
Direktor Muzeja Amir Sakić ističe da je njegovo otvaranje rezultat višedecenijske želje Islamske zajednice i bošnjačke akademske zajednice da Bosna i Hercegovina dobije instituciju koja će na autentičan način predstaviti najvažnije segmente islamske tradicije, kulture i baštine.
Postavka se u velikoj mjeri oslanja na rezultate naučnoistraživačkog projekta „Pod nebom vedre vjere: Islam i Evropa u iskustvu Bosne“, realiziranog u saradnji s brojnim istraživačima i institucijama kulture iz Bosne i Hercegovine i regije.
Tri galerije, tri priče o bosanskom islamu
Stalna postavka Muzeja oblikovana je kao jedinstvena cjelina, ali je raspoređena u tri galerijska prostora, od kojih svaki donosi drugačiji pogled na islamsko naslijeđe.
U Gazi Husrev-begovom hanikahu posjetioci mogu pogledati izložbu „Ljepota u vjeri i vjera Ljepote“. Kroz teme duhovnosti, sufijske tradicije, odnosa prema prirodi i vodi, različitosti i susreta kultura, izložba istražuje različite načine na koje se islamsko iskustvo izražavalo kroz vrijeme.
Kuršumlija medresa domaćin je izložbe „Život, prostor i trajanje“, koja polazi od ličnosti i vizije Gazi Husrev-bega. Kroz predmete povezane sa zanatstvom, tekstilnim naslijeđem i kulturom stanovanja, izložba približava svakodnevni život i materijalnu kulturu prošlih vremena. Poseban dio postavke predstavlja i savremeni VR doživljaj Velagićevine u Blagaju, koji posjetiocima omogućava drugačije iskustvo kulturne baštine.
Treća cjelina nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, gdje izložba „Ljubav prema knjigama“ vodi posjetioce kroz historiju pismenosti, obrazovanja i kulturne produkcije – od najstarijih rukopisa do savremenih institucija koje čuvaju i prenose znanje.
Među posebno vrijednim eksponatima izdvaja se rukopis Gazalijevog djela „Ihja ulumid-din“, najstarija knjiga u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Rukopis je prepisan 1106. godine, pet godina prije smrti autora, što ga čini izuzetno značajnim svjedočanstvom historije islamske pisane kulture.
Muzej koji priča priče
Članica kustoskog tima Aida Abadžić-Hodžić naglašava da je posebnost Muzeja u tome što predstavlja jedinu instituciju u ovom dijelu Evrope koja je u cijelosti konceptualno posvećena islamskoj kulturi i umjetnosti.
Eksponati nisu predstavljeni samo kao historijski predmeti. Oni su, kako ističe, nosioci priča, sjećanja i iskustava te posjetiocima otvaraju prostor za bolje razumijevanje načina na koji se islam kroz stoljeća živio, oblikovao i izražavao u Bosni i Hercegovini.
Direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH Dževad Hodžić smatra da značaj Muzeja nadilazi okvire same Islamske zajednice. Sarajevo i Bosna i Hercegovina, ali i domaći i međunarodni posjetioci, dobijaju novu ustanovu s edukativnom, promotivnom i naučnoistraživačkom misijom.
Osim muzejske djelatnosti, Muzej će učestvovati i u zaštiti i očuvanju objekata i dobara kulturne baštine u vlasništvu Islamske zajednice, uključujući nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine. U okviru Muzeja djeluje i naučnoistraživački odjel posvećen istraživanju i dokumentiranju islamskog naslijeđa na prostoru Bosne i Hercegovine.
Otvaranjem 5. septembra, Sarajevo tako dobija novu kulturnu destinaciju koja posjetioce vodi kroz stoljeća historije, umjetnosti, znanja i svakodnevnog života – od vrijednih rukopisa i tradicionalnih zanata do savremenih multimedijalnih iskustava.
