U prostoru koji odiše sarajevskom elegancijom, čuva se preko 20.000 artefakata – rukopisa, prvih izdanja, pisama, kostima, scenografija, plakata i zabilješki iz pozorišnih predstava raspoređenih u desetke pozorišnih i književnih zbirki
Fotografije: Furaj.ba i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH
U srcu Sarajeva, a opet malo sklonjeno, nadomak šapata svilenih marama i srebrnih ibrika s Baščaršije s jedne strane i huka Miljacke i klaparanja tramvaja s druge, nalazi se jedno tiho i, iznad svega, dostojanstveno mjesto.
Kao rukopis na žutom papiru, kao posljednja replika prije spuštanja zavjese na daskama koje život znače, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine nije tek zgrada ili zbirka, već emotivna arhiva jednog naroda, riječi, snova, drama i stihova.
Muzej je osnovan 1961. godine kao Muzej književnosti, da bi skoro desetljeće kasnije djelatnost Muzeja proširena i na pozorišnu umjetnost. Od 1977. godine Muzej postoji pod današnjim imenom.
Smješten u jednoj od najljepših sarajevskih kuća, zadužbini ugledne porodice Despić, koja je nekada pripadala čuvenoj porodici Skarić, ovaj muzej predstavlja mnogo više od prostora za izložbe i književne promocije. On je i priča o porodici Despić, čija zaostavština i danas svjedoči o kulturi zajedničkog života, gostoljubivosti i otvorenosti duha. I nije bez razloga ova kuća, zajedno sa dvorištem, pomoćnim objektom i vanjskim zidom na Listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
U prostoru koji odiše sarajevskom elegancijom, čuva se preko 20.000 artefakata – rukopisa, prvih izdanja, pisama, kostima, scenografija, plakata i zabilješki iz pozorišnih predstava raspoređenih u desetke pozorišnih i književnih zbirki.
U njegovim sobama možete zaviriti u radne stolove pisaca, pročitati intimna pisma glumaca, osjetiti miris epoha i estetika koje su gradile kulturni identitet Bosne i Hercegovine.
Za turiste, ali i lokalce, željne nečeg višeg, duhovnijeg i opipljivijeg od panoramske razglednice, ovaj muzej je prilika da osjete Sarajevo iznutra – kroz riječi i uloge, kroz tragedije i trijumfe, kroz životne priče koje su oblikovale duh ovog grada.
Ulazak u ovu kuću je istinski ulazak u vremeplov koji od vas može, barem na trenutak, napraviti glavni lik jedne od njegovih priča.
I kada uđete, podignite pogled. Iznad ulaza Stalne postavke Muzeja je reljef sa stiliziranim pticama koje piju vodu iz šadrvana. Replika ovoga rada danas je muzejski logo. Autorica ovog ukrasa je Iva Despić, prva akademska vajarka u našoj zemlji, nekadašnja stanarka i vlasnica kuće. Muzejski arhiv još čuva crno-bijele fotografije iz dvadesetih godina prošloga vijeka, na kojima Iva, u bijeloj vajarskoj kuti, stvara pored šadrvana, koji se i danas nalazi u bašti.
