Dok se ovih dana na Netflixu gleda serija „Muzej nevinosti“, interes za istoimeni muzej u Istanbulu naglo raste. Smješten u živopisnoj četvrti Beyoğlu, daleko od klasičnih ruta koje vode ka Aja Sofiji, Topkapiju ili Velikom bazaru, ovaj neobični muzej postaje nova „must see“ adresa za ljubitelje književnosti i urbane kulture.

Iza cijelog projekta stoji turski nobelovac Orhan Pamuk, koji je svoj roman Muzej nevinosti pretvorio u fizički prostor, gdje fikcija dobija vitrinu, a emocije su postale izložbeni eksponati.

Muzej koji oživljava roman

Pamuk je roman objavio 2008. godine, a muzej je otvoren 2012., nakon što je godinama paralelno razvijao oba projekta. Dok je pisao priču o Kemalu i Füsun, istovremeno je prikupljao predmete koji će kasnije činiti postavku, kupovao ih je po buvljacima, dobijao od prijatelja ili ih je tražio po istanbulskim starinarnicama.

Rezultat je muzej fikcije koji vjerno dočarava svakodnevni život Istanbula druge polovine 20. stoljeća. Posjetilac prolazi kroz vitrinu po vitrinu, prateći poglavlja romana kroz predmete: fotografije, sitnice iz domaćinstva, nakit, stare razglednice, ukosnice, čaše, soljenke…

Za potpuno iskustvo preporučuje se da se roman pročita prije posjete. Oni koji su ga već čitali lakše će razumjeti simboliku izložaka, dok će nakon obilaska muzeja mnogi u knjizi primijetiti detalje koje su ranije previdjeli.

Priča o opsesivnoj ljubavi

Radnja je smještena u Istanbul 1975. godine. Kemal, mladić iz bogate porodice, zaljubljuje se u daljnju rođakinju Füsun, prodavačicu skromnog porijekla. Njihova zabranjena veza prerasta u opsesiju, Kemal počinje skupljati sve što je Füsun dotakla, noseći te predmete kao relikvije izgubljene ljubavi.

Najpoznatiji dio postavke je kolekcija od 4213 opuška cigareta koje je Füsun popušila, a Kemal brižno sačuvao. Svaki je označen datumom i bilješkom, mali arhiv slomljenog srca.

Muzej je zapravo mapa emocija, ali i dokument društvenih odnosa, klasnih razlika i duha Istanbula sedamdesetih i osamdesetih godina.

Nakon što je serija stigla na Netflix, broj posjetilaca značajno je porastao. Umjesto uobičajenih dvjestotinjak ljudi dnevno, muzej sada prima i do 500 znatiželjnika, a očekuje se da će interes dodatno rasti. Uske drvene stepenice i male sobe kuće u kojoj je muzej smješten sada su ispunjene posjetiocima koji žele vidjeti „stvarni“ prostor iz romana.

Knjiga kao ulaznica

Jedan od najzanimljivijih detalja krije se u samom romanu. Na posljednjim stranicama otisnuta je ulaznica za muzej. Ako je vlasnik knjige ovjeri na blagajni, može besplatno ući u Muzej nevinosti – jednom. Tako knjiga postaje doslovno karta za ulazak u svijet fikcije.

Muzej nevinosti je 2014. godine proglašen Evropskim muzejom godine, a Pamuk je u svom manifestu o budućnosti muzeja poručio da bi muzeji trebali pričati priče „malih ljudi“, a ne samo velikih nacija i država. Umjesto monumentalnih zdanja, zagovara intimne, lične prostore koji čuvaju svakodnevne uspomene.

Za putnike koji žele doživjeti Istanbul izvan klasičnih turističkih ruta, Muzej nevinosti nudi drugačiju perspektivu. Ako planirate put u Istanbul, a serija vas je zaintrigirala, možda je pravo vrijeme da roman ponesete sa sobom. U ovom slučaju, knjiga nije samo štivo za let, ona je i ulaznica u jedno od najneobičnijih muzeja Evrope.

Radno vrijeme i cijene ulaznoca moete pogledati na linku OVDJE