Putovanja nas često vode u daleke krajeve u potrazi za novim iskustvima, mirisima i pejzažima. No, postoje dijelovi svijeta gdje je i sam zrak neprijatelj. Najnovije globalno istraživanje o kvaliteti zraka otkriva da 19 od 20 najzagađenijih gradova na planeti pripada azijskom kontinentu, a najveći broj njih smješten je u Indiji, zemlji kontrasta u kojoj se moderno i tradicionalno svakodnevno sudaraju pod gustim slojem smoga.
Indija, čiju ekonomiju i dalje pokreće ugljen, broji trinaest gradova na listi s najvišim koncentracijama štetnih čestica u zraku. Još četiri grada nalaze se u Pakistanu, dok Kina i Kazahstan imaju po jedan predstavnički grad.
Jedini grad izvan Azije koji se našao među dvadeset najzagađenijih je N’Djamena, glavni grad Čada, smještena u srcu Afrike. Iako zemlja ima zapanjujuće pejzaže, od prostranih pustinja Sahare do veličanstvenog jezera Čad, svakodnevni život tamo otežavaju siromaštvo, industrijsko zagađenje i nesigurnost. Putnicima se zbog nestabilne situacije i visokog rizika od terorizma ne preporučuje posjeta većem dijelu zemlje.
Podaci dolaze iz izvještaja IQAir-a, švicarske kompanije koja prati globalnu kvalitetu zraka. Njihova analiza fokusirana je na fine čestice PM2.5, mikroskopski male, ali izuzetno opasne zagađivače.
Te čestice, promjera manjeg od 2,5 mikrometra, mogu prodrijeti duboko u pluća i krvotok, povećavajući rizik od srčanih i plućnih bolesti, kao i od anksioznosti i depresije. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da godišnji prosjek PM2.5 ne prelazi 5 mikrograma po kubnom metru.
Za usporedbu, u Byrnihatu, industrijskom gradu na sjeveroistoku Indije, prošle godine zabilježena je koncentracija od 128 mikrograma po kubnom metru, više od 25 puta iznad dozvoljenog limita. Glavni uzroci su saobraćaj, industrijska proizvodnja, spaljivanje otpada i rapidna urbanizacija.
Prema najnovijim mjerenjima, liste zemalja s najnižom kvalitetom zraka predvode:
Prate ih još i Nigerija, Egipat, Irak, Gana i Indonezija.
Za one koji planiraju putovanja u ove zemlje, preporučuje se provjera kvalitete zraka putem aplikacija ili zvaničnih izvještaja, naročito tokom sušne sezone kada je zagađenje najizraženije. Maske s filterima, izbjegavanje boravka na otvorenom u jutarnjim i večernjim satima te boravak u klimatiziranim prostorima s pročišćivačima zraka mogu pomoći u smanjenju rizika.
Dok svijet pokušava pronaći balans između razvoja i zaštite okoliša, podsjetnik je jasan, priroda ne zaboravlja. A za putnike koji biraju destinacije, ponekad i najljepši pejzaž ne vrijedi mnogo ako se ne može slobodno udahnuti.
