Olimpijski muzej ponovo u svom domu

    Olimpijski muzej ponovo u svom domu

    Olimpijski muzej XIV Zimskih olimpijskih igara, koje su te davne 1984. godine uvrstile Sarajevo na mapu svjetskih sportskih događaja, otvoren je prije 35 godina u staroj aristokratskoj palači na početku Petrakijine ulice u naselju Mejtaš.

    Foto: Grad Sarajevo

    Autorica: Semra Hodžić

    Nacionalni spomenik

    Zgrada crvene fasade s bogatim ukrasima na fasadi nekada je bila vila Mandić, izgrađena 1903. godine za poznatog sarajevskog advokata i političara, doktora prava Nikolu Mandića. Autor projekta je arhitekta Karlo Paržik koji je prema tradiciji kasnog historicizma projektirao stambeni objekt po uzoru na luksuzne evropske vile iz istog perioda i ukrasio ga bogatim ukrasima alpsko-folklornih stilskih elemenata i njemačke gotike. U ovoj ulici jedna do druge su se poredale još tri ovakve vile, koje su kao graditeljska cjelina proglašene nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

    Na dan otvaranja Olimpijade u Sarajevu, 8. februara 1984. godine, u objektu je otvoren Muzej XIV zimskih olimpijskih igara. Koncept i programi Muzeja sačinjeni su po uzoru na Međunarodni olimpijski muzej u Lozani, s idejom da vrši sintezu i afirmaciju dvije osnovne karakteristike – sport i umjetnost. 

    Muzej u olimpijskoj ljepotici

    Na samom početku rata u BiH, tačnije 27. aprila 1992. godine, bila je jedna od prvih kulturnih institucija koja je bila granatirana i uništena. Zahvaljujući angažmanu zaposlenih u Muzeju, naročito direktora Edina Numankadića i šire društvene zajednice u teškim ratnim uslovima eksponati Olimpijskog muzeja su evakuirani i spašeni, te pohranjeni na sigurna mjesta u podrume Olimpijske dvorane Zetra. Svi osim zbirke od oko 8.000 slajdova koja je izgorjela. U Zetri će kasnije ti eksponati zaživjeti kao dio novog Olimpijskog muzeja koji je obnovljen i svečano otvoren 2004. godine povodom obilježavanja 20. godišnjice od održavanja Olimpijade u Sarajevu.

    Osnovna koncepcija novog Olimpijskog muzeja je da kroz sport i umjetnost prezentira duh olimpizma, olimpijske vrijednosti, kreativnost, mladost i ostale pozitivne tekovine ovog događaja. Kroz segment sporta Muzeju je prezentirana priprema, organizacija i realizacija XIV ZOI u Sarajevu, a kroz segment umjetnosti prezentirane su Mapa svjetske grafike Art and Sport s djelima umjetnika kao što su: Henry Moore, Michelangelo Pistoletto, kao i kolekcija savremenih umjetnika BiH, među kojima su djela Berbera, Kućanskog, Zaimovića itd.

    Foto: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH

    Obnova Muzeja

    Zgrada u kojoj je nekada bio smješten muzej je obnovljena, u toku prošle godine urađena je fasada zgrade, te je postavljeno osvjetljenje koje je ovu prelijepu vilu učinilo još ljepšom. Nakon 28 godina muzej se vratio na staru adresu. U njoj su ponovo zaživjeli eksponati iz vremena Olimpijade u Sarajevu, ali i sa Evropskog olimpijskog festivala za mlade EYOF koji je održan 2019. godine u Sarajevu i Istočnom Sarajevu.


    Muzej je svečano otvoren 8. oktobra 2020. godine. Svečanoj ceremoniji prisustvovao je i princ Albert II od Monaka, kojem je uručen i Ključ Grada Sarajeva. Simbolično, priznanje Počasni građanin Grada Sarajeva dobio je slovenski sportista, legendarni skijaš Jure Franko, koji je na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu 1984. godine osvojio srebrenu medalju u veleslalomu i učinio naciju ponosnom. Emotivne poruke povodom otvaranja Olimpijskog muzeja poslali su mnogobrojni sportisti koje najljepše uspomene vežu za glavni grad BiH, poput najbolje klizačice 20. stoljeća Katarine Witt koja je na OI u Sarajevu osvojila zlato, te brojnih drugih.

    Zato što jedan članak nije dovoljan…

    EMOTIVNA PORUKA AUSTRIJSKIH SPORTISTA POVODOM OTVARANJA OLIMPIJSKOG MUZEJA

    PREDLOŽENE CIJENE KARATA ZA OLIMPIJSKI MUZEJ I MUZEJ BISTRIČKE STANICE

    BISERI IZ SARAJEVSKE OLIMPIJSKE OGRLICE SJEĆANJA

    VOLIMO JUREKA VIŠE OD BUREKA

    POGLED IZNUTRA NA ZOI ’84

    LIJEPO JE BILO U SARAJEVU: 36 GODINA OTKAKO SMO ISPRATILI OLIMPIJADU