Organizacija Environmental Working Group (EWG) objavila je novu listu „Prljavih 12“ za 2026. godinu, koja obuhvata 12 vrsta voća i povrća s najviše detektovanih tragova pesticida. Lista se svake godine koristi kao vodič potrošačima koji žele smanjiti izloženost pesticidima u prehrani, ali istovremeno izaziva i rasprave među stručnjacima koji upozoravaju da može stvoriti nepotreban strah od konzumacije voća i povrća.

Za izradu liste, EWG je analizirao više od 54.000 uzoraka 47 vrsta voća i povrća koje je testiralo američko Ministarstvo poljoprivrede. Uzorci su prethodno oprani i pripremljeni na način koji oponaša uobičajenu potrošnju, a zatim su analizirani na prisustvo ostataka pesticida. Na osnovu broja i vrste pronađenih ostataka, hrana je rangirana prema potencijalnoj izloženosti.

Na ovogodišnjoj listi „Prljavih 12“ nalaze se špinat, kelj i lisnato povrće, jagode, grožđe, nektarine, breskve, trešnje, jabuke, kupine, kruške, krompir i borovnice.

Paralelno s tim, objavljena je i lista „Čistih 15“, koja uključuje namirnice s najmanje detektovanih pesticida, među kojima su ananas, avokado, luk, mango, banane, mrkva i gljive.

EWG posebno ističe da su u ovogodišnjim analizama uočeni i pesticidi iz grupe PFAS, takozvane „vječne hemikalije“, čiji se dugoročni utjecaj na zdravlje još uvijek istražuje.

Ipak, dio stručnjaka upozorava da se ovakvim listama ne treba pridavati prevelika težina. Prema njihovim navodima, većina voća i povrća na tržištu nalazi se unutar sigurnosnih granica, a ogromna većina uzoraka ispunjava propisane standarde. Također ističu da sama prisutnost tragova pesticida ne znači nužno i zdravstveni rizik.

Stručnjaci dodatno upozoravaju da ovakve liste mogu obeshrabriti ljude da uopće konzumiraju voće i povrće, iako su upravo ove namirnice ključne za zdravu ishranu. Naglašavaju da nema čvrstih dokaza da prelazak isključivo na organsku hranu donosi značajne dodatne zdravstvene koristi.

Zbog toga se potrošačima savjetuje da „Prljavih 12“ ne shvataju kao strogo pravilo, već kao okvirnu informaciju. Prioritet bi i dalje trebao biti jednostavan i jasan – unositi što više voća i povrća, bez obzira na način uzgoja.

U konačnici, iako ovakve liste mogu biti zanimljiv vodič, stručnjaci se slažu da je za zdravlje važnija raznovrsna ishrana bogata biljnim namirnicama nego zabrinutost oko rangiranja pojedinih proizvoda.