Rodna kuća Safvet-bega Bašagića u Nevesinju bit će muzej

    Rodna kuća Safvet-bega Bašagića u Nevesinju bit će muzej

    Rodna kuća poznatog bosanskohercegovačkog književnika i narodnog preporoditelja Safvet-bega Bašagića u Nevesinju bit će otkupljena i rekonstruirana u muzejski prostor.

    Rodna kuća Safvet-bega Bašagića u Nevesinju; Foto: Vlada KS

    Ideja postoji već nekoliko godina, a ovih se dana privodi svojoj konačnoj realizaciji, a poduhvat je poduzela Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” i to zahvaljujući finansijskoj podršci Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Grada Sarajeva.

    Objekt, koji je do sada bio u privatnom vlasništvu, bit će rekonstruiran, te će uskoro služiti kao kulturno-edukativni i muzejski prostor. Time će se sačuvati, otrgnuti od zaborava i staviti u funkciju kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, što on i jeste, a posvećen je jednoj od najznamenitijih ličnosti u bh. historiji i književnosti Safvet-begu Bašagiću.

    Safvet-beg Bašagić rođen je 1870. godine i jedna je od najmarkantnijih ličnosti moderne bosanske i bošnjačke književnosti i začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. vijeka. Osnivač je mnogih listova, časopisa i nacionalnih društava. Poznat je kao istaknuti pjesnik, prevodilac, historičar i političar. Safvet-beg Bašagić je 1900. publicirao Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850, koja je sve do pojave knjige Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana Muhamed Hadžijahića bila standard proučavanja historije Bošnjaka. Godine 1894. odaziva se pozivu da učestvuje polaganju kamena temeljca Starčevićevom domu.

    Bašagićeva kolekcija islamskih rukopisa i starih knjiga koja je u posjedu Bratislavske Univerzitetske biblioteke je dio UNESCO-vog programa Memory of the World Programme. Dio ove kolekcije je dostupan online posredstvom Svjetske digitalne biblioteke.


    Safvet-beg Bašagić | Furaj.ba

    “Ipak imade nešto što nije prolazno, što ne može ni puki slučaj, ni najljući neprijatelj uništiti, a to su umotvorine, koje mi zovemo literaturom. U tom carstvu ni sila, ni slučaj, dapače ni zub vremena, ne može pomračiti umne stečevine naroda koje je privrjedio kad je pobjedio barbarstvo i neznanje.