Jedna od najprepoznatljivijih razglednica grčkog ostrva Santorini – uspon od stare luke do Fire na leđima magarca – od sada će izgledati drugačije. Zbog sve većeg broja turista i upozorenja o dobrobiti životinja, lokalne vlasti uvele su strožija pravila koja mijenjaju način na koji se ova dugogodišnja tradicija odvija.
Na grčkom ostrvu Santorini, poznatom po bijelim kućama na liticama i spektakularnim zalascima sunca, turisti već decenijama jašu magarce od stare luke do grada Fira, smještenog visoko iznad mora. Međutim, zbog strme kamene staze, velikih gužvi i sve češćih izvještaja o iscrpljenosti životinja, uvedena su nova ograničenja.
Prema novim pravilima, osobe teže od 100 kilograma više ne mogu jahati magarce. Ova mjera oslanja se na postojeće grčke propise prema kojima magarci ne bi smjeli nositi teret veći od 20 posto vlastite tjelesne težine. Odluka je donesena nakon brojnih prijava o povredama, ranama i problemima s kičmom kod životinja, posebno tokom ljetne sezone kada je broj posjetilaca najveći.
Uspon od stare luke do Fire dug je oko 400 metara i obuhvata između 500 i 600 kamenih stepenica, zavisno od rute. Magarci su ovu dionicu znali prelaziti više puta dnevno, često na visokim temperaturama i bez dovoljno odmora.
Nova pravila ne odnose se samo na težinu jahača. Vlasnici moraju osigurati redovan pristup vodi, obavezne pauze i vrijeme bez nošenja tereta kako bi se smanjio rizik od dehidracije, umora i dugoročnih problema sa zglobovima. Planiran je i pojačan nadzor, uključujući označavanje životinja i vođenje evidencije radi lakšeg praćenja njihovog zdravstvenog stanja i radnih uslova.
Magarci su generacijama bili važan dio svakodnevice na Santoriniju. Prije izgradnje puteva i žičare, služili su za prevoz građevinskog materijala, hrane i ljudi po strmim terenima. Danas su ostali dio turističkog identiteta ostrva, posebno na mjestima gdje vozila ne mogu saobraćati.
Ipak, posljednje dvije decenije donijele su snažan rast turizma. U godini prije pandemije, više od dva miliona ljudi posjetilo je ostrvo, uključujući stotine hiljada putnika s kruzera. Povećan broj dolazaka dodatno je opteretio rutu od luke do grada, zbog čega su lokalne vlasti već ranije ograničile dnevni broj kruzera.
Pitanje dobrobiti životinja tako je postalo dio šire rasprave o uticaju masovnog turizma na život na ostrvu. Dok turisti i dalje mogu birati između pješačenja, vožnje žičarom ili jahanja, nova pravila jasno poručuju da tradicija mora biti usklađena s odgovornijim odnosom prema životinjama i održivijim turizmom.
