U proteklom periodu u Sarajevu je ponovo snažno aktuelizirano pitanje povratka knjiga u sarajevsku Vijećnicu i statusa Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine. Tema koja se već godinama povremeno vraća u javni prostor, ovih dana je ponovo u fokusu kroz više paralelnih inicijativa i kulturnih događaja.
Inicijativa je pokrenuta upravo u godini u kojoj Sarajevska Vijećnica obilježava veliki jubilej od 130 godina postojanja, čiji se program proslave kroz izložbe, koncerte i kulturne događaje realizira od aprila do juna 2026. godine, dodatno otvarajući prostor za promišljanje njenog historijskog značaja i uloge u savremenom kulturnom životu grada.
Peticija: Javni poziv za povratak biblioteke u Vijećnicu
Jedan od ključnih elemenata aktuelne rasprave je online peticija kojom se traži povratak Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u Vijećnicu, kao i trajno rješenje njenog institucionalnog i finansijskog statusa.
Peticija je u kratkom vremenu okupila značajan broj potpisa i podrške iz akademske i kulturne zajednice, ali i šire javnosti. U njenom fokusu je ideja da Vijećnica, kao simbol kulturnog pamćenja i historijskog stradanja bibliotečkog fonda tokom opsade Sarajeva, ponovo dobije svoju izvornu funkciju.
Zagovornici inicijative ističu da pitanje nije samo administrativno, nego i simboličko – vezano za očuvanje kulturne baštine, identiteta i institucionalnog kontinuiteta jedne od najvažnijih kulturnih ustanova u Bosni i Hercegovini.
Peticiju možete potpisati na OVOM LINKU.
Bookstan: „Vratimo knjige u Vijećnicu“
Međunarodni festival književnosti Bookstan ove godine je dodatno otvorio prostor za javnu raspravu o istoj temi.
U okviru festivalskog programa najavljen je poseban segment posvećen inicijativi „Vratimo knjige u Vijećnicu“, čime se pitanje povratka biblioteke iz institucionalnog i političkog okvira premješta i u širi kulturni i književni kontekst.
Sjećanja: Vijećnica kao simbol knjiga i grada
U javnom prostoru posljednjih sedmica ponovo se intenziviraju i sjećanja na period kada je Vijećnica bila dom biblioteke.
Prije nego što je postala jedan od najprepoznatljivijih simbola Sarajeva, Vijećnica je decenijama živjela kao Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, prostor u kojem je svakodnevno pulsirao studentski i naučni život grada.
U njenim čitaonicama vladao je specifičan ritam: od ranih jutarnjih sati formirali su se redovi korisnika koji su čekali ulazak, a radni dan je počinjao u atmosferi tišine koju je prekidalo samo okretanje stranica i šuštanje papira. Velike čitaonice bile su stalno ispunjene, a hiljade ljudi dnevno prolazile su kroz njene prostorije u potrazi za literaturom, skriptama i naučnim izvorima.
U Vijećnici su se razmjenjivale bilješke, pripremali ispiti, učilo u grupama, ali i provodilo vrijeme između predavanja. U tom ambijentu nastajala je posebna vrsta gradske svakodnevice u kojoj je biblioteka imala ulogu mnogo veću od institucije – bila je dio života.
Atmosfera u čitaonicama bila je gotovo ritualna: mir, koncentracija i svjetlost koja je prolazila kroz prepoznatljivu arhitekturu stvarali su prostor u kojem je znanje bilo u centru svega. Ispunjena do posljednjeg mjesta, Vijećnica je godišnje primala desetine hiljada korisnika, što je svjedočilo o njenoj ulozi jednog od najvažnijih obrazovnih i kulturnih centara u zemlji.
Unutrašnjost Vijećnice, dok je funkcionirala kao Nacionalna i univerzitetska biblioteka, bila je strogo kontrolirana i gotovo intiman prostor posvećen učenju i tišini. Fotografiranje u njenim čitaonicama i radnim prostorima nije bilo dozvoljeno, što je dodatno naglašavalo njen karakter mjesta u kojem su knjige, koncentracija i rad imali apsolutni prioritet. Danas, zahvaljujući arhivskim i privatnim sjećanjima, tek rijetke sačuvane fotografije i zapisi podsjećaju na ambijent u kojem je Vijećnica živjela kao biblioteka i svakodnevno okupljala hiljade korisnika.
U Vijećnici se svjetlost na poseban način lomila kroz visoke prozore i dekorativne staklene detalje, stvarajući gotovo nestvarnu atmosferu u kojoj su prostor, tišina i stranice knjiga djelovali kao jedinstvena cjelina.
Vijećnica u plamenu
Ovim se nastavlja podrška razgovoru o važnosti očuvanja kulturne baštine i vraćanja simboličke i funkcionalne veze između Vijećnice i knjiga koje su je decenijama definirale kao jedan od najvažnijih kulturnih prostora u Sarajevu.
