Nedaleko od Sarajeva prostire se sarajevski Ozren, prostrano planinsko područje ispresijecano šumama, livadama, izvorima i planinarskim stazama. Bukovik, Crepoljsko, Čavljak, Skakavac, Motka i Pjeskovita ravan neka su od mjesta koja Sarajlije rado biraju za bijeg u prirodu, a brojni putevi pružaju mogućnost za lagane šetnje, planinarenje i duže ture.
Crepoljsko; Foto: Furaj.ba
Sarajevski Ozren nalazi se sjeveroistočno od Sarajeva i predstavlja prostran planinski prostor koji se proteže kroz šumske i brežuljkaste predjele iznad grada. Zbog blizine Sarajeva, prirodnog ambijenta i brojnih staza, jedno je od područja koje ljubitelji planinarenja i boravka u prirodi rado posjećuju.
Ozren karakteriziraju mješovite i crnogorične šume, livade, brojni vodotoci i izvori. Prostrani predjeli posebno su privlačni u toplijem dijelu godine, kada livade prekrivaju cvjetovi, ali planina ima šta ponuditi i tokom drugih sezona.
Bukovik i Crepoljsko
Kada se govori o sarajevskom Ozrenu, često se spominju Bukovik i Crepoljsko, koji su danas dio šireg planinskog prostora koji Sarajlije nazivaju Ozrenom. U svakodnevnom govoru odlazak na Bukovik često se jednostavno naziva odlaskom na Ozren.
Bukovik je najviši vrh šireg masiva koji se danas uobičajeno obuhvata nazivom sarajevski Ozren i doseže 1534 metra nadmorske visine. Crepoljsko je visoko 1524 metra. Međutim, granice i najviši vrh Ozrena različito su prikazivani u starijoj geografskoj i planinarskoj literaturi. Prema nekim starijim izvorima, najviši vrh užeg Ozrena je istoimeni vrh, danas poznat kao Bandijera, visok oko 1453 metra.
Današnje shvatanje sarajevskog Ozrena u širem smislu obuhvata Ozren-planinu, visoravan Crepoljsko, planinski greben Bukovik te pobrđe Huma.
Mjesto za planinarenje i šetnju
Sarajevski Ozren premrežen je planinarskim stazama različite dužine i zahtjevnosti. Pojedine rute vode kroz šumu i livade, dok druge povezuju više poznatih izletišta i vrhova.
Među popularnim mjestima su Čavljak, Pjeskovita ravan, Crepoljsko i Bukovik, a područje je pogodno kako za kraće izlete tako i za duže planinarske ture. Jedna od opisanih tura kroz ovaj prostor obuhvata Čavljak, Pjeskovitu ravan, Crepoljsko i Bukovik, uz oko 15,5 kilometara hoda i približno 650 metara ukupnog uspona.
Za one koji žele dužu avanturu, Ozren je bio i dio Sarajevske planinarske transverzale, otvorene 1958. godine. Transverzala je povezivala planine oko Sarajeva, a ruta je preko Ozrena, Bukovika i Crepoljskog nastavljala prema Romaniji, Ravnoj planini, Jahorini, Treskavici i Bjelašnici.
Sa viših dijelova sarajevskog Ozrena pružaju se pogledi prema okolnim planinama i visoravnima. Iz područja planinarskog doma Ozren mogu se vidjeti Romanija, Nišićka visoravan te predjeli prema Mokrom, Sumbulovcu i Palama.
Poseban doživljaj pružaju prostrane šumske staze i otvorene livade, zbog čega se na Ozren ne dolazi samo zbog osvajanja vrha. Nekome će cilj biti Bukovik, nekome Crepoljsko, a nekome tek nekoliko sati provedenih u prirodi daleko od gradske gužve.
Ozren za bijeg iz grada
Sarajevski Ozren krije niz prirodnih i kulturno-historijskih lokaliteta koji vrijedi upoznati. Među njima su vodopad Skakavac, vrh Motka, Perački potok i nekropola stećaka na lokalitetu Gaj u Tihovićima. Skakavac je jedan od najpoznatijih prirodnih bisera ovog područja, dok se Motka izdvaja kao jedan od njegovih istaknutih vrhova. Perački potok dio je prirodnog pejzaža Ozrena, a u njegovoj blizini nalazi se i nekropola stećaka, koja ovom prostoru daje dodatnu historijsku vrijednost.
