Slovenija je proširila svoj Nacionalni registar nematerijalne kulturne baštine, u koji su nedavno uvrštene četiri nove tradicije. Među njima su planinarenje, alpinizam, tradicionalno uskršnje sviranje čegrtaljki i zimske tradicionalne prakse.
Posebnu pažnju privlači uvrštavanje planinarenja i alpinizma, koji imaju duboko ukorijenjeno mjesto u slovenskoj kulturi i načinu života.
Planinarenje obuhvata širok skup znanja, vještina i praksi povezanih s boravkom u planinama, ali i organizacijom planinarskog života. Dio ove tradicije čine održavanje planinarskih staza, djelovanje planinarskih društava i briga o planinarskim domovima.
Alpinizam se odnosi na savladavanje zahtjevnih planinskih terena, uključujući penjanje po stijenama te uspone po snijegu i ledu, kao i skijaško planinarenje. Ova tradicija temelji se na poznavanju planinskog okruženja, tehničkim vještinama, iskustvu i etičkim pravilima koja se prenose među generacijama.
Za Sloveniju, zemlju u kojoj planine zauzimaju posebno mjesto u identitetu i svakodnevnom životu, uvrštavanje ovih tradicija u nacionalni registar predstavlja priznanje njihovom kulturnom značaju.
Planinarenje i alpinizam pritom nisu samo aktivnosti u prirodi. Oni podrazumijevaju zajedništvo, volontiranje, odgovoran odnos prema planinskom okolišu te prenošenje znanja i iskustava sa starijih na mlađe generacije.
U slovenskoj planinarskoj tradiciji važnu ulogu imaju i brojna planinarska društva, planinarske staze i domovi koji već decenijama povezuju ljude s prirodom. Upravo zbog toga planine za mnoge Slovence predstavljaju mnogo više od mjesta za rekreaciju – one su dio kulturnog naslijeđa i načina života.
U registar je uvrštena i tradicija uskršnjeg sviranja čegrtaljki, posebno prisutna na području Tržiča i okolnih krajeva. Ova praksa datira još iz 19. stoljeća, a povezana je s običajem da se od Velikog četvrtka do Velike subote, kada crkvena zvona tradicionalno ne zvone, ulicama koriste čegrtaljke i drugi bučni instrumenti.
Novim upisima slovenski Nacionalni registar nematerijalne kulturne baštine nastavlja bilježiti običaje, znanja i prakse koji su važni za identitet lokalnih zajednica i koji se prenose s generacije na generaciju.
