Sokotra – otok blaženstva

Sokotra – otok blaženstva

Osim obilaska ostrva i njegove flore, planinarenja i obilaska kanjona, na Sokotri možete jahati kamile, surfovati po Indijskom okeanu, ići na ronjenje, u ture posmatranja ptica, pecanje sa lokalcima, ili u posjetu vulkanskim pećinama.

Arhipelag Sokotru čine četiri ostrva – jedno (istoimeno) veliko i tri manja. Ovo ostrvlje na rubu istočne Afrike, južno od Jemena (kojem pripada) i Arapskog poluostrva, dovoljno daleko od afričkog (240 km) i azijskog (380 km) kontinenta, mjesto je na kome su se vremenom razvile neobične biljne i životinjske vrste. Čak jedna trećina svih biljaka na Sokotri (njih ukupno 307), ne postoji nigdje drugdje na svijetu! Zbog toga nije čudo da najveće ostrvo Sokotru, koje čini 95% površine čitavog arhipelaga, koji je izoliran od kontinentalnog kopna već 18 milijuna godina mnogi u šali nazivaju najvanzemaljskijim mjestom na planeti Zemlji.

Sokotrom su vladali mnogi, počev od starog vijeka. Godine 2001, belgijski speleolozi naišli su na sasvim neočekivano otkriće. Duboko unutar jedne pećine, pronađen je veliki broj natpisa, crteža i predmeta, koje su ostavili moreplovci u periodu između I vijeka prije naše ere i VI vijeka naše ere. Većina pronađenih natpisa je na starim indijskim i srednjoazijskim jezicima, ali ima i nekih na starogrčkom. S tim u vezi, posjetivši ostrvo Sokotru u X vijeku, arapski geograf Abu Muhamed al-Hasan al- Hamdani zabilježio je da su u tom periodu većinu stanovništva činili azijski hrišćani. Nešto slično je zabilježeno i u čuvenim memoarima Marka Pola. Od tada, razne kolonijalne sile bile su vladari ostrva – Portugalci i Britanci, na primjer. Počev od 1967, Sokotra pripada Republici Jemen.

Godine 1990, tim biologa Ujedinjenih Nacija poslat je na ostrvlje da ispita i zabilježi njegovu floru i faunu i ustanovio da na njemu postoji čak 700 endemskih vrsta kojih nema nigdje drugdje na svijetu. Jedino na ostrvljima: Havaji, Galapagos i Novoj Kaledoniji, ima više endemskih vrsta nego na Sokotri.

Jedno od najpoznatijih i najslikanijih biljnih vrsta Sokotre je čuveno drvo u obliku kišobrana – „drvo zmajeve krvi“ (Dracaena cinnabari) Grane mu se doslovno dodiruju, odozdo se čini leteći tanjir, a odozgo kao gljiva, lišće na krajevima ima jarko narandžasto-crvene završetke, a od kojeg se pravi pigment za boje. Tu su i razne vrste aloje kaktusa, ogromna Dorstenia gigas, „drvo krastavac“  koji nalikuje na mali baobab. (Dendrosicyos socotranus), rijetka vrsta sokotranskog nara (Punica protopunica), itd.

Među onima koji su uživali u blagodetima Sokotre bili su kraljica Sabe, Aleksandar Veliki i Marko Polo.

Osim slijepih miševa – jedine vrste sisara na ostrvu, na Sokotri živi i izvjestan broj endemskih vrsta ptica: sokotranski čvorak, sokotranska žutovoljka, sokotranski vrabac, sokotranski zlatokrili trešnjar, sokotranska sunčeva ptica i sokotranska crnoglavka. Veliki broj gmizavaca na Sokotri – čak 90 %, postoje samo ovdje: smukovi, beznogi gušteri, vrsta kameleona (Chamaeleo monachus), itd. Na otoku je i 190 vrsta leptira od kojih su mnogi endemi. 

U julu 2008, ostrvlje Sokotra i njegova flora i fauna dospjeli su na listu UNESCO- ve svjetske prirodne baštine.

Na ostrvu Sokotri živi oko 40 000 stanovnika, većinom u glavnom gradu po imenu – Hadibu, i nekoliko drugih, manjih mjesta.

Turizam na ostrvu nije naročito razvijen. U Hadibou vam je na raspolaganju banka, mjenjačnica, telefonska centrala, apoteka,internet, nekoliko jednostavnih hotela zato sve što vam treba morate ponijeti sa sobom.

Najpopularniji vid boravka predstavlja kampovanje, najčešće na plaži, do koje se stiže džipovima (sa vozačem) i pogonom na sva 4 točka, ili minibusevima.

Tamo raste i pustinjska ruža (Adenium obesium) koja izgleda kao cvjetajuća slonovska noga.

No kupanje, ronjenje, šetnja po bijelom pijesku tamošnjih plaža, kampiranje pod zvijezdama, trekinzi u gorska područja kroz neobične niske šume su izazov su za one željne avanture i interesantne prirode (ekoturizam). Klima je uglavnom tropska pustinjska, monsuni donose jake vjetrove. Najpovoljniji period za posjetu je od oktobra do aprila, prije početka perioda monsuna.

Od turista se očekuje da kad nisu na plaži pokriju ramena i noge, kao i da ne piju alkohol u javnosti jer su u muslimanskoj zemlji.

Ako ste ženskog pola, verovatno nećete moći sami da posjetite ostrvo, jer ulazak stranih turistkinja u državu Jemen, nije poznat. Letovi do ostrva su isključivo iz Jemena (glavnog grada Sane, kao i primorskog Adena). Iako veoma interesantna zemlja, ulaz turista u Jemen prilino je ograničen i kontrolisan. Probajte da pronađete više informacija na: www.socotra-eco-tours.com.

Osim obilaska ostrva i njegove flore, planinarenja i obilaska kanjona, na Sokotri možete jahati kamile, surfovati po Indijskom okeanu, ići na ronjenje, u ture posmatranja ptica, pecanje sa lokalcima, ili u posjetu vulkanskim pećinama.

Sa ovog ostrva možete ponijeti samo divne uspomene i fotografije. Biljke, koralje i školjke je zbranjeno iznositi i treba ih ostaviti okruženju kojem pripadaju da bi i u budućnosti ostao “otok blaženstva” što u prevodu njegovo ime i znači.

 

Ivana Dukčević, Furaj.ba

SHARE
Prethodni članakLondon
Naredni članakGrad pustinjskih nebodera