Na sjevernim padinama Trebevića, iznad Sarajeva, nalazi se Spomen-park Vraca, prostor izuzetne kulturno-historijske, arhitektonske i pejzažne vrijednosti, smješten na mjestu nekadašnje austrougarske tvrđave izgrađene krajem 19. stoljeća.
Tokom Drugog svjetskog rata, ovaj prostor dobija jednu od svojih najtežih i najmračnijih uloga. Tvrđava Vraca tada je pretvorena u logor i stratište, gdje su ubijani građani Sarajeva. U njenom prostoru i okolini ukopavani su stradali, kako oni ubijeni na samom lokalitetu, tako i žrtve koje su dovođene iz gradskih policijskih mučilišta.
Nakon rata, tvrđava ostaje napuštena, ali se Vraca postepeno oblikuju u prostor kolektivnog sjećanja. Zbog svoje simbolike otpora i stradanja, odlučeno je da se na ovom lokalitetu izgradi spomen-park, a postojeća tvrđava adaptira u memorijalni muzej.
Uređenje kompleksa povjereno je arhitekti Vladimiru Dobroviću, pejzažno oblikovanje radio je Aleksandar Maltarić, dok je skulptorski dio realizovao Alija Kučukalić.
Spomen-park je svečano otvoren 25. novembra 1981. godine, na Dan državnosti, kao mjesto posvećeno stradalim građanima Sarajeva, pripadnicima pokreta otpora i borcima Narodnooslobodilačke borbe iz ovog područja.
Procjenjuje se da je tokom okupacije ubijeno 9.091 građana Sarajeva, dok je u borbama poginulo još 2.057 boraca, među kojima je 755 pripadnika gradskog pokreta otpora.
U posljednjem ratu, kao i u godinama nakon njega, Spomen-park Vraca je znatno devastiran, što je dodatno otvorilo pitanje njegovog očuvanja i zaštite.
Godine 2005. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je Spomen-park Vraca nacionalnim spomenikom, čime je potvrđen njegov značaj i potreba za trajnom zaštitom.
