Bosna i Hercegovina i njeni jedinstveni srednjovjekovni nadgrobni spomenici – stećci – našli su se u središtu jednog od najznačajnijih evropskih projekata posvećenih zaštiti kulturne baštine. Univerzitet u Sarajevu prvi put preuzeo je ulogu koordinatora projekta iz prestižnog programa Horizon Europe, pod nazivom STECCI (Stone monument Ensembles and the Climate Change Impact).
Riječ je o međunarodnom projektu koji povezuje nauku, kulturnu baštinu i savremene tehnologije, s ciljem očuvanja stećaka od sve izraženijih utjecaja klimatskih promjena, zagađenja i prirodnih nepogoda.
Stećci kao evropska baština pod prijetnjom klimatskih promjena
Projekt okuplja stručnjake s Prirodno-matematičkog fakulteta, Filozofskog fakulteta i Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, a fokusiran je na razvoj inovativnih, ekološki prihvatljivih metoda zaštite kamena. Stećci, kao jedan od najprepoznatljivijih simbola srednjovjekovne Bosne i Hercegovine i UNESCO-ve svjetske baštine, postaju poligon za testiranje savremenih konzervatorskih rješenja koja će se u budućnosti moći primjenjivati i širom Evrope.
Najvažnije nekropole uključene u projekat
Posebna pažnja posvećena je nekropolama koje su i danas atraktivne turističke destinacije. U okviru projekta provode se procjene stanja, digitalizacija i monitoring na sljedećim lokacijama u Bosni i Hercegovini:
Križevići (Olovo)
Ravanjska vrata (Kupres)
Na ovim lokalitetima već su urađena prva 3D skeniranja stećaka, instalirani senzori za praćenje utjecaja okoliša te izvršene analize biodeterioracije kamena.
Digitalizacija, virtualne ture i novi turistički potencijali
Jedan od važnih segmenata projekta jeste približavanje stećaka široj publici. U tom cilju razvijaju se digitalni alati, otvoreni repozitorij podataka, kao i virtualne ture koje će omogućiti posjetiteljima da upoznaju nekropole i izvan fizičkog prostora.
Planirana je i izrada dokumentarnih materijala koji će dodatno doprinijeti promociji stećaka kao autentične kulturne i turističke vrijednosti Bosne i Hercegovine.
U završnoj fazi projekta, do 2027. godine, predviđena je primjena konkretnih konzervatorskih rješenja na terenu, korištenjem materijala koji su prilagođeni okolišu. Poseban akcenat stavljen je i na edukaciju, uključujući razvoj edukativne videoigre za djecu, kroz koju će učiti o stećcima i važnosti zaštite kulturne baštine u doba klimatskih promjena.
STECCI projekt dodatno potvrđuje da stećci nisu samo nijemi svjedoci prošlosti, već i važan dio savremenih evropskih kulturnih i turističkih tokova, baština koja se danas čuva za generacije koje dolaze.
