Trinaest zanimljivosti o Tešnju koje možda niste znali
U ovom članku donosimo kratko podsjećanje na trinaest zanimljivih činjenica o Tešnju koje možda prije niste znali.
1. Pored kulturno-historijskog naslijeđa, Tešanj se može pohvaliti i prirodnim bogatstvom. Naime, na tešanjskoj općini postoji veliki broj izvora mineralne vode od kojih su iskorišteni njih pet i trenutno se mogu naći na policama svih večih distributera (Oaza, Tešanjski Dijamant, Princess, Tešanjski kiseljak i Celvik). Kvalitet tešanjskih mineralnih voda priznat je i van granica Bosne i Hercegovine pa čak i u Sjedinjenim Američkim Državama.
Voda Oaza je na Međunarodnoj smotri voda u Berkley Springsu (Berkeley Springs International Water Tasting Awards) ocijenjena zlatnom medaljom 1998, zatim srebrenom medaljom 2000, potom bronzanom medaljom 2001, zlatnom medaljom 2002 i srebrnom medaljom 2015.
2. Tešanjska čaršija je nekada bila poznata po svojim zanatima i zanatlijama. Svoj procvat doživljava u XVII i XVIII stoljeću kada je u Tešnju bilo oko 40 zanata. Posebno je obućarski zanat u Tešnju imao dugu tradiciju. Još 1639. Je u Tešnju bilo 5 opančarskih radnji, 9 papučarski radnji i9 radnji čizmadžija. Danas u Tešnju postoji samo jedna „Obućarska radnja“ vlasnika Spahić Adisa.
3. Prva apoteka u Tešnju osnovana je 1884. godine. Apoteku je osnovao Petar Misitas.
4. Prva ambulanta u Tešnju otvorena je 1885. godine, a prvi ljekar bio je Jaroslav Wertheimer. Te iste godine sagrađena je i zgrada kotara u Tešnju.
5. Prvi hotel u Tešnju otvoren je 1897. godine i zvao se „ANGELUS“. Imao je samo četiri ležaja.
6. Među 100 najvećih kompanija u Bosni i Hercegovini po prometu, izvozu i investicijama se u prošloj godini našlo čak 23 kompanije iz Tešnja. Prema dostupnim podacima od januara do oktobra 2014., tešanjska privreda je izvezla robu u vrijednosti 348.791.113 KM, što je značajno povećanje u odnosu na 2013. kada je u čitavoj godini izvezeno robe u vrijednosti 324 miliona KM. Ove godine se očekuje da će se ta cifra dodatno povećati.
7. Nacionalno blago Tešnja čini i Eminagića kuća, najstarija kuća u ovom gradu izgrađena polovinom XIX stoljeća u vlasništvu Eminagića, bogatih veleposjednika i trgovaca. Generacije Eminagića su živjele u konaku do osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je konak počeo propadati. U oronulom stanju, kuću je otkupila općina Tešanj čime je pokrenuta inicijativa za njenom obnovom. U junu 2005. godine historijska građevina-Eminagića konak je na osnovu Odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, proglašena nacionalnim spomenikom.
8. Iz Tešnja je pokrenuta inicijativa osnivanja prvih bošnjačkih književnih časopisa (Behar i Biser) koje je finansijski podržavao Tešnjak Adem-aga Mešić. Prvi urednik Bisera koji je izlazio u Mostaru je tešanjski pisac Musa Ćazim Ćatić.
9. U Tešnju je prije 150 godina održana prva pozorišna predstava u Bosni i Hercegovini. Davne 1865. godine, učitelj Stevo Petranović je s grupom građana postavio na pozorišne daske i odigrao Hebelovu “Juditu”.
10. Pod današnjim se imenom Tešanj prvi put spominje 1461. godine u Povelji kojom kralj Stjepan Tomašević svome stricu Radivoju Krstiću uz ostalo daruje “i na Usori grad Tešanj”. Osmanlije osnivaju Bosansko kraljevstvo 1465. čiji je glavni grad Tešanj. Za kralja je imenovan Matija Kotromanić.
11. U Tešnju je radio i sahranjen čuveni književnik i novinar Rešad Kadić. Rođen je u Sarajevu 1912. godine, gdje je stekao i svoje obrazovanje. Najpoznatiji je po svome “Mevlud”-u, za koji je dobio prvu nagradu na natjecaju Vrhovnog islamskog starješinstva 1963 godine, ali i po romanima i pripovijetkama natopljenim islamskim duhom. Umro je u Sarajevu 1988., a po vlastitoj želji, sahranjen u Tešnju. U povodu 20. godišnjice njegove smrti, izdavački centar El-Kalem je 2008. godine štampao izabrana djela Rešada Kadića u četiri sveska.
12. U Tešnju je .6. aprila 1915. na ahiret preselio čuveni književnik Musa Ćazim Ćatić. Musa Ćazim Ćatić je rođen u Odžaku 1878. gdje je pohađao mekteb i osnovnu školu, a u Tešnju se upisuje u medresu i uči kod tešanjskog muftije Mesuda Smajlbegovića turski, arapski i perzijski jezik. Prvi je urenik časopisa Biser koji je izlazio u Mostaru. Na početku Prvog svjetskog rata biva mobilisan te se na ratištu razbolio od tuberkuloze. Poslije kraćeg liječenja je vraćen u Tešanj gdje umire. Na njegovom mezaru u Tešnju stoji isklesano: “Ovdje leži pjesnik odličnoga dara, koji nije tražio časti ni šićara, već boemski živio i čuvenstveno pjevo, dok ga smrt ne doprati do ovog mezara.” Mnoge škole u Bosni i Hercegovini nose njegovo ime među kojima je i tešanjska Gimnazija “Musa Ćazim Ćatić”.
13. Tešanj je jedini bosanski grad (tvrđava) koju Evgen Savojski nije osvojio (spalio) u svom pohodu.
Izvor: Akos.ba, pripremio: Nedim Botić
