Na teško pristupačnoj stijeni obrasloj bujnom vegetacijom, iznad mirnog naselja nadomak Sanskog Mosta, uz rijeku Blihu ugnijezdio se još od srednjovjekovnog doba stari grad Kamengrad.
Ostaci starog grada nalaze se 11 kilometara od Sanskog Mosta, na putu prema Bosanskoj Krupi. U njegovoj široj okolini pronađeni su ostaci prahistorijskog života u pećini Hrustovača i antičkog perioda, ilirskog plemena Mezeja i Rimljana koji su kopali željeznu rudu u starom majdanu.
Prvi put u historiji spominje se u dokumentima iz 1374. godine, a ime je dobio po bogatim nalazištima kamenog uglja u okolini. Njime su upravljali bosanski feudalci Babonići-Blagajski u periodu od 1364. do 1489. godine. Osvajao ga je i kralj Tvrtko I, Osmanlije i Ugari. U 15. stoljeću bio je poprište krvavih bitki, ali su ga Osmanlije osvojile tek u 16. stoljeću, te je tada postao sjedište župe Sana i služio kao vojno uporište za dalja osvajanje prema zapadu. Godine 2008. proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Kažu da ne postoji mjesto koje se toliko veže za mitove i legende kao Kamengrad, a jedne od najpopularnijih su one o Fatihovoj Musalli i kamenom sarkofagu. Prva legenda kaže da je na Musali džumu klanjao navodno sultan Fatih, pa je na tom mjestu izgrađena pokrivena musala koja je bila rušena 1895. od Austrougarske i 1992. od JNA. U njoj se i dalje klanja svaka prva džuma u julu na otvorenom.
Druga legenda govori o kamenom sarkofagu ispod kojeg je navodno grob hrabrog turskog bajraktara. U narodu se već stoljećima priča da je grob pored seoske ceste grob turskog vojnika, baš tamo gdje je nakon boja u borbi za tadašnju ugarsku tvrđavu mrtav pao. Mještani su dugo hodočastili njegov grob: bolesni se molili da budu izliječeni, vojnici da prežive u ratovima, majke da im djeca budu sretna u životu, a seljani da im ljetina dobro ponese.
Ostaci grada danas su jako oštećeni, oko njega danas lete orlovi, jastrebovi i druge ptice, a o njegovom najranijem izgledu danas svjedoči očuvana gravira u putopisu Benedikta Kuripešića iz 1530. godine.
U njegovoj blizini mogu se vidjeti još i most preko potoka Gračanica koji se ulijeva u rijeku Sanu, vojno groblje podno tvrđave i Miralhbegova kula u ostacima gdje su stolovali kapetani Kurbegovići, kao i ostaci srednjovjekovne tvrđave Kamičak koja je bila sjedište bosanskog gazije Malkoč-bega, za kojeg su pričali da je “najljući beg bosanski”. Lik Malkoč-bega uzet je kao osnova Bali-begu iz serije Sulejman Veličanstveni sa kojim se Malkoč-beg susreo 1536 godine.
Kako doći?
Od Sanskog Mosta idete magistralnim putem Sanski Most – Bosanska Krupa – Bihać – Prijedor 11 kilometara, 15 minuta vožnje do odmarališta Jasica, prema naselju Donji Kamengrad. Staza do Kamengrada vodi od odmarališta Jasica, na kojem ljeti bude i kupalište. Odmaralište je poznato i po impresivnom slapu rijeke Blihe, kao i malim adama, rukavcima i brzacima. Prilaz do odmarališta je uređen i asfaltiran, dostupan je parking, a izletište je uređeno za piknik i roštilj, te za pravo odmaranje u tišini i zelenilu. Od odmarališta vodi staza prema ostacima starog grada, ali i takozvana Cvjetna staza, planinarska staza koja vodi do vodopada Blihe, vrlo atraktivna staza za malo jači hajking.
I staza ka ruinama Kamengrada oduševit će ljubitelje adrenalina. S jedne strane prilaza nekadašnjem gradu se nalazi vertikalna litica, jedna od boljih za hiking u okolini Sanskog Mosta, a s druge strane do fantastičnog vidikovca i ostataka starog grada vodi makadamski put. Put je ponegdje strm i zahtjevan, ali uspon neće biti pretežak, a pogled koji se pruža iz orlovske perspektive vrijedit će svakog koraka do vrha – uvjerit ćete se i sami!
S. Hodžić, Furaj.ba
Zato što jedan članak nije dovoljan…
HRUSTOVAČKA PEĆINA KOD SANSKOG MOSTA
NAJBOLJA MJESTA ZA SPLAVARENJE U BIH
