Na Svjetski dan zaštite okoliša UNESCO je proglasio 14 novih rezervata biosfere u 14 zemalja, čime je Svjetska mreža rezervata biosfere proširena na ukupno 797 lokacija u 145 država. Ove godine tri zemlje dobile su svoje prve rezervate biosfere: Crna Gora, Timor-Leste i Aruba, pri čemu je Aruba postala druga država u svijetu čitava čija je teritorija proglašena rezervatom biosfere.
Povodom obilježavanja ovog dana, UNESCO je također predstavio praktični vodič za novinare koji izvještavaju o okolišu, zasnovan na studijama slučaja i namijenjen sigurnijem i kvalitetnijem izvještavanju o prirodnim i klimatskim temama.
Novi rezervati biosfere proglašeni su u Albaniji, Alžiru, Arubi, Azerbejdžanu, Kamerunu, Kanadi, Islamskoj Republici Iran, Mongoliji, Crnoj Gori, Paragvaju, Filipinima, Portugalu, Timor-Lesteu i Vijetnamu. Također su odobrena teritorijalna proširenja za pet postojećih rezervata biosfere u Kini, Italiji i Španiji.
Ove godine, po prvi put, jedan cijeli grad proglašen je rezervatom biosfere – Kvebek u Kanadi. Time se dodatno naglašava širenje koncepta biosfere i na urbane sredine. Biosfera Arube, koja obuhvata cijelu teritoriju države, predstavlja još jedan rijedak primjer ovakve zaštite na nacionalnom nivou.
Među novim područjima nalazi se i Skadarsko jezero u Crnoj Gori, jedno od najvažnijih prirodnih blaga regiona, poznato po izuzetnoj biološkoj raznolikosti i suživotu čovjeka i prirode.
Rezervati biosfere potvrđuju da zaštita prirode i unapređenje kvaliteta života ljudi nisu suprotstavljeni ciljevi. Ovogodišnja proglašenja obuhvataju sve kontinente i odražavaju različite modele suživota čovjeka i prirode. UNESCO nastavlja rad s vladama, zajednicama i naučnicima kako bi ova „živa laboratorija“ ostala u središtu globalnih odgovora na klimatske promjene i gubitak biodiverziteta.
UNESCO biosferni rezervati predstavljaju područja izuzetne ekološke vrijednosti u kojima ljudi i priroda žive u ravnoteži, uz očuvanje biološke i kulturne raznolikosti, održivi razvoj i povezivanje zajednica širom svijeta.
Od 1971. godine ovi rezervati imaju ključnu ulogu u UNESCO-voj ekološkoj misiji. Zajedno sa lokalitetima svjetske baštine i globalnim geoparkovima, doprinose zaštiti više od 13 miliona km² kopnenih i morskih ekosistema pod UNESCO-ovim okvirom, u skladu s globalnim ciljem očuvanja 30% kopna i mora do 2030. godine.
